U Ujedinjenim narodima svađe umjesto dogovora

Paralisanje, blokiranje, zaustavlajnje - iz Savjeta bezbjednosti u posljednje vrijeme stižu samo loše vijesti, prije svega kada je riječ o Siriji. Rusija i Kina su do sada tri puta osporile usvajanje rezolucije kojom se želio povećati pritisak na sirijskog vlastodršca Bašara al Asada. Obje ove zemlje s pravom veta su u dobrim odnosima s vladom u Damasku. Ali, ovo kočenje ne šteti samo sirijskom narodu, već i ugledu Savjeta bezbjednosti, kaže generalni sekretar UN Ban Ki Mun (Moon).

Njemački ministar inostranih poslova Gido Vestervele (Gudio Westerwelle) apeluje na Kinu i Rusiju da više ne štite i ne podržavaju Asadov režim. "Ova nesrećna blokada u Savjetu bezbjednosti koja je za svaku osudu" mora biti prevaziđena, požalio se Vestervele prije njegovog puta u Njujork na Generalnu skupštinu Ujedinjenih nacija. No, ipak se nada da će na zasijedanju doći do pozitivnih pomaka. Godišnji sastanak šefova država ili vlada 193 zemlje članice Ujedinjenih nacija krajem septembra u Njujorku je važno vrijeme za međunarodnu diplomatiju. "Prvenstveno ćemo biti zaokupljeni eskalacijom situacije u Siriji", kazao je Ban Ki Mun na početku zasjedanja.

Kako u Savjetu bezbjednosti nema napretka, jedina nada ostaje specijalni izaslanik za Siriju Lakdar Brahimi. On trenutno radi na izradi plana kako bi se okončalo krvoproliće, a tu bi centralnu ulogu igrale regionalne sile. Prema izvještajima Ujedinjenih nacija u Siriji je od početka sukoba živote izgubilo 18.000 ljudi, prije svega civila.

Aktivna uloga Njemačke

Njemačka je još samo do kraja godine nestalna članica Savjeta bezbjednosti. Ministar Vestervele će sljedeće sedmice (26.9.) predsjedavati sjednici na kojoj bi trebalo doći do tješnje saradnje Ujedinjenih nacija i Arapske lige. Druge teme koje će se naći na dnevnom redu su aktuelni nemiri u islamskom svijetu, te situacija na Bliskom istoku. Djelomično se činjenica da na polju izraelsko-palestinskog problema nema pozotivnih pomaka pripisuje i američkom predsjedniku Baraku (Barack) Obami. Kritičari tvrde, da on ima premalo uticaja na obje strane. Zato se očekuje da će Obama svoj govor na Generalnoj skupštini iskoristiti kako bi stao u odbranu svoje spoljne politike. Po svoj će prilici pritom biti riječi i o sporu s Iranom o nuklearnom programu te zemlje. Izrael već duže vrijeme vrši pritisak na Sjedinjene Države s ciljem da osigura podršku u slučaju vojnog napada na iranska nukelarna postrojenja.

Posebna pažnja će biti posvećena izlaganju palestinskog predsjednika Mahmuda Abasa. On je prošle godine zatražio da Palestina bude primljena u punopravno članstvo UN, što su između ostalih blokirale i Sjedinjene Države koje imaju pravo veta. Abas bi ovaj put mogao da pokuša da poboljša status i izvojuje više prava u Ujedinjenim nacijama. Za to mu je potrebna saglasnost Generalne skupštine, a ona je gotovo već izvjesna.

Autor: Nina Verkohojzer / Svetozar Savić

Odgovornu urednik: Zoran Arbutina