U Austriji se zna ko šta krade

Na vrhu liste austrijskog MUP-a nalaze se bande iz Gruzije, koje su najaktivnije i koje svoje ljude u zemlju šalju kao potražioce azila. Roba koje se dokopaju najčešće se šalje u domovinu, ali često i u Tursku, bilo putem kurira koji su dio „hijerarhijske strukture“, bilo jednostavno putem pošte. Moldavci najčešće kradu starije automobile sa kojima onda još neko vrijeme „operiraju“ u Austriji, da bi ih, nakon određenog vremena i zajedno sa ukradenom robom, transportovali nazad u Moldaviju. Njihova specijalnost su skladišta i trgovine na veliko, dok u stambenim objektima „operiraju“ veoma rijetko.

„Poljaci su specijalizovani za bijelu tehniku i elektronske uređaje, ali imaju i dobro organizovane strukture koje vrše prevoz ukradenih automobila“, objašnjava portparol odjela za kriminal u Austrijskom MUP-u, Alexandar Marakovits: „Bande iz istočnoevropskih zemalja su među sobom, čini se, podijelile polja djelovanja i jedna drugoj se, ako se to tako može reći, ne miješaju u posao. Oni koji kradu automobile, ne provaljuju u stanove, oni koji provaljuju u kockarnice, ne provalju u skladišta. To, doduše, važi samo za bolje organizovane bande koje se međusobno poznaju i međusobno komuniciraju, manje i slabije organizovane grupe djeluju na onim poljima koja im se trenutno čine zanimljivim i manje-više spontano, bez velike prethodne organizacije.“

Univerzalni kradljivci

Tako su članovi bandi iz Mađarske za koje se vjerovalo da su specijalizovane na krađu vrijednih metala poput bakra, znali biti uhvaćeni i prilikom provala u kockarnice. Kriminalci iz Rusije takođe ne biraju polje djelovanja, a kao posebno brutalni važe provalnici iz Rumunije. Oni često ne čekaju da vlasnik napusti stan ili kuću, već djeluju „na prepad“ i gotovo redovno primjenjujući silu. Upravo to doživio je protekle sedmice Martin Lang iz 20. bečkog okruga, čija se kuća nalazi na usamljenom mjestu, na samom ulasku u naselje.

„Bilo je rano jutro, negdje oko petnaest minuta do šest, kada je neko jako zalupao na vrata. Otvorio sam i onako bunovan nisam stigao ni shvatiti šta se dešava i već sam bez svijesti ležao na podu. Sjećam se samo velike metalne šipke, koju je jedan od provalnika držao u ruci“, prepričava ovaj nemio događaj Martin Lang, čiji su žena u djeca za vrijeme provale, srećom, boravili u posjeti kod rođaka.

Srbijanci najviše kradu – Bosanci pod budnim okom policije

Što se tiče provalnika i bandi sa područja bivše Jugoslavije, oni pored provala u kuće i stanove često vrše i provale u prominentnije barove i kafiće. Prema informacijama austrijskog MUP-a, te bande imaju i široku mrežu saradnika koji „operiraju“ kao dojavljivači i operativcima daju znak kada je vrijeme za napad – uvijek onda kada zaključe da su kase u barovima i kafićima punije nego inače. „Te bande se, za razliku od ostalih, takođe duže zadržavaju u zemlji, a neki njihovi dojavljivači su ovdje već duže i nastanjeni“, objašnjava Marakovits.

Na pitanje da li su povodom liberalizacije viznog režima za BiH poduzete dodatne predostrožne mjere, Marakovitz kaže da austrijski MUP već duže vrijeme odlično sarađuje sa ministarstvima u matičnim zemljama spomenutih bandi, pa tako i sa nadležnim ministarstvom u BiH. „Informacije koje od njih dobijamo su dragocjene“, dodaje Marakovits „i ukoliko bi se iz iz BiH prema Austriji iznenada uputio veliki broj organizovanih bandi, siguran sam da bi i mi o tome bili pravovremeno obavješteni“.

Inače, od svih provala u kuće i stanove koje su u Austriji počinjene u toku 2010, čak 68 posto njih počinili su stranci, a najvećio dio od tog broja provala, preko 16 posto, pripisuje se Srbijancima.

Autor: Emir Numanović

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić