Trump pušta Balkan da podrhtava

Austrijski Standard u dužem članku pod nazivom "Trump pušta Balkan da drhti" piše: "Tri države su posebno fragilne, zato što je ugrožena njihova državnost ili spolja ili iznutra: Makedonija, koju bojkotuje Grčka zbog spora oko imena, potom Kosovo, koje ne priznaje Srbija i konačno Bosna i Hercegovina, čiji integritet dan za danom podriva nacionalističko vodstvo Republike Srpske. Do sada je Evropska unija bila ta koja je provodila svoje "soft power", dok su SAD uvijek bile poznate po svojim jasnim zahtjevima, po potrebi garniranim oštrim prijetnjama. Ta zajednička politika na relaciji SAD-EU je zahvaljujući Trumpu sada ugrožena. S jedne strane, SAD pod Trumpom želi smanjiti angažman i na taj način ostaviti politički vakum - s druge strane Rusiju to automatski jača, između ostalog i zbog toga što Trump slabi i NATO. Još od izbijanja krize u Ukrajini, Rusija pokušava da spriječi proširenje NATO-a na zemljama Balkana. 

Učlanjenje Crne Gore u NATO predstoji, no američki Senat sporazum još nije ratificirao. Tome treba pridodati da Rusija više ne podržava čak ni učlanjenje zemalja jugoistočne Evrope u Evropsku uniju. Za BiH postoje i druge opcije, izjavio je nedavno ruski ambasador u Sarajevu. Isti taj ambasador je proteklog septembra podržao neustavni referendum o Danu RS. Političko vodstvo RS je orjentisano proruski. EU, a prije svega Njemačka su proteklih godina igrali  na kartu premijera Srbije Aleksandra Vučića misleći da bi on predsjednika RS Milorada Dodika mogao držati u šahu. Ali Vučić to više nije u stanju. Političko vodstvo RS odavno se okrenulo od Zapada i ne drži se više mirovnog sporazuma iz Daytona. Visoki predstavnik Valentin Inzko je godinama ostavljen na cjedilu od strane međunarodne zajednice - bez čije podrške on ne može uvesti nikakve sankcije."

Dodikov sve radikalniji nacionalizam

"Članice EU prije dvije sedmice nisu bile čak u stanju da podrže američke sankcije protiv Dodika, glavnog protagoniste secesionističkih težnji Republike Srpske. On ide putem sve radikalnijeg nacionalizma što čak može dovesti i do oružanog konflikta. Shvatale to članice EU ili ne, Dodik ozbiljno misli sa svojom secesijom. 2018. godine on namjerava održati referendum kako bi otcijepio Republiku Srpsku i konačno je priključio Srbiji. Većina stanovništva u RS će to podržati. Protiv toga govori činjenica da je tamo tokom rata od 1992 do 1995 desetine hiljada ljudi protjerano ili ubijeno samo zato što su imali katolička ili muslimanska imena. Cilj rata je bio etnički očistiti taj prostor kako bi se stvorila Velika Srbija. Ako bi se dopustila nezavisnost RS, to bi bila svojevrsna "nagrada" za etničko čišćenje.

Šta će se dešavati sa Balkanom narednih godina, zavisi od toga ko će Trumpu na uho šaptati šta da radi. Upravo zato što Trumpov način vođenja politike podriva diplomatiju, na scenu stupaju moćni lobisti. Odlučujući u tom pogledu će biti John Heffern, novi zamjenik šefa diplomatije, koji će biti nadležan za Evropu. Postoje signali koji dolaze iz nove američke administracije da neće biti novog povlačenja granica na Balkanu. Tako je američki ministar odbrane James Mattis nedavno izjavio da bi Kosovo moralo izgraditi sopstvenu armiju", piše između ostalog austrijski Standard.

EU gubi na privlačnosti

Njemački radio "Deutschlandfunk" u svojoj emisiji na temu "EU izgubila mnogo od privlačnosti za zemlje Balkana" govori o BiH, Srbiji i Makedoniji u kontekstu učlanjenja u EU. Autor emisije primjećuje  kako blijedi slika po kojoj će se sve okrenuti nabolje kada ove zemlje postanu članice EU. S druge strane, Evropskoj uniji kao da ova suzdržanost ide na ruku. "Plašim se da će, ako se ovaj trend nastavi, politička kriza u BiH jednog dana biti zamijenjena sigurnosnom i da će možda doći i do izbijanja nasilja", kaže na početku politički analitičar Srećko Latal. On svoju bojazan mogućim ratom ne izražava tek tako. Krize, ova podijeljena, poslijeratna BiH proizvodi u godišnjem ritmu. Ali, toliko dugo koliko je postojala nada da će cijela regija postati u doglednom vremenu dio EU, postojao je razlog da se krize ne uzimaju tako ozbiljno. "Ali, kada se ideja učlanjenja u EU skine sa dnevnog reda, istog momenta se iz zaborava vraćaju stare fantazije, prije svega ona o pomjeranju granica.

Izgledi na obećano učlanjenje u EU su tokom 2016. godine umnogome izgubili na značaju. Nije samo EU nakon Brexita u velikom iskušenju, cijelom svijetu je zastao dah nakon dolaska na vlast Donalda Trumpa. To je svijet, koji se po riječima Latala nalazi u posve drugom stanju, koji je policentričan i ne tako jednostavan - isto kao 1990-te godine. A novi konflikt na Balkanu bi imao puno veće posljedice za cijelu zemaljsku kuglu nego protekli sukob iz devedesetih.

Preuveličavanje ili realna opasnost?

Nije li to hronično odslikavanje crnih scenarija? Službeno i dalje važi obećanje Srbiji, BiH, Crnoj Gori, Makedoniji, Kosovu i Albaniji za ulazak u EU, dato 2003 u Solunu. Sa Srbijom se pregovara. "To su više rituali koji se izvode čak i kada su izgubili svaki smisao. Tako je bilo 80-tih u Jugoslaviji. A mnogi imaju utisak da je današnja EU sve sličnija tadašnjoj Jugoslaviji", kaže na to beogradski istoričar i publicista Branislav Dimitrijević.

Na Balkanu se neovisno od granica - u najmanju ruku među građanima - širi sarkazam. A vlade zemalja regije i dalje marljivo šire optimizam. Taj lažni optimizam ide im na ruku, isto kao i zemljama EU. Brisel se smije radovati, jer kandidati ne navaljuju da dođe do što bržeg učlanjenja. Jedni bi kao da se učlane, drugi bi kao da ih prime. Profesor i ekspert za jugoistočnu Evropu Florian Biber smatra da to nije stabilan odnos. "To usrećuje elite ali narod pati. Veliki dio podrške naroda učlanjenju EU zasnivao se upravo u nadi da bi te iste elite kontrolirala EU ali ta se nada momentalno raspršuje", konstatuje se između ostalog u emisiji Deutschlandfunka posvećenoj nestabilnim zemljama Balkana i izgledima za njihovo učlanjenje u EU.