Treba li voditi rat u cilju zaštite ljudskih prava?

Šta smije njemački predsjednik? Savezna republika Njemačka je ovih dana dobila odgovor na to pitanje od najviše sudske instance u zemlji - Ustavnog suda. Shodno toj odluci njemački predsjednik smije, kratko rečeno, jasno reći svoje mišljenje. Joachim Gauck je sam uoči donošenja odluke zauzeo stav o tome, a njegovo saopćenje je bilo pročitano u sudnici. "Njemački predsjednik djeluje riječju", tako glasi Gauckovo mišljenje o ulozi predsjednika. Da, on u konačnici, kako je dalje naveo Gauck, može samo djelovati svojim govorima i intervjuima.

Njemačka se trenutno nalazi u sred debate o diplomatskim perspektivama i globalnim promjenama. Njemački predsjednik Joachim Gauck temeljito tematizira vojni angažman Njemačke u inozemstvu i želi (od ove zemlje - op. red.) više odgovornosti. U borbi za ljudska prava ili za preživljavanje nedužnih ljudi ponekad je neophodno posegnuti za oružjem, rekao je Gauck u jednom intervjuu Deutschlandfunku. Šest mjeseci nakon njegovog govora na Minhenskoj konferenciji o sigurnosti, koji je privukao puno pažnje, a u kojem se zauzeo za aktivnu ulogu Njemačke u međunarodnoj politici, Gauck je sada pokazao da se ne namjerava povući iz ove debate.

Obnavljanje starog zahtjeva

Gauckova poruka dakle nije nova, ali uzbuđenje je novo. Kriza u Ukrajini je u poređenju sa vremenskim trenutkom u kojem je održana Minhenska konferencija u januaru znatno eskalirala. Krvavi građanski rat u Siriji traje četvrtu godinu i nema nikakvu perspektivu, a i stanje u Iraku u međuvremenu je više nego eksplozivno, primjećuju kritičari iz političkog i medijskog života. Ali: Treba li Gauck samo zbog ovog dramatičnog i u sigurnosnopolitičkom smislu prilično zastrašujućeg razvoja događaja ovu temu sada galantno prešutjeti? Tada bi novo njemačko promišljanje o više međunarodne odgovornosti bilo zaista ono što Gauck ne želi: apstraktni diskurs.

Ne. Njemački predsjednik svojim doprinosom o ulozi Njemačke u svijetu skreće pozornost na globalne promjene i traži od Njemačke angažman. SAD, i pored svih neizvjesnosti i kolebanja, mijenjaju svoju globalnu ulogu. NATO sebe s obzirom na krizu u Ukrajini i sa tim povezanim pitanjima odjednom vidi u krizi. Dijelove arapskog svijeta potraga za identitetom tjera u vjerske ratove. A Europa se, kako su to pokazali posljednji izbori, ponovo bori za svoju dušu. U svim tim temama Njemačka - bez obzira da li to želi ili ne - igra globalnu ulogu. To pokazuje red bez kraja međunarodnih političkih gostiju u Berlinu. Njemačka je tražena u skladu sa svojim značajem u međunarodnim poslovima.

"Posegnuti za oružjem"

Gauckova poruka nije nova, ali riječi jesu. U govoru u Muenchenu u januaru Gauck je govorio dugo i opširno pažljivo birajući riječi. Ovih dana je govorio na radiju. A onda je uz skretanje pažnje na stanje u svijetu i na pitanja o odgovornosti došla i riječ: "posegnuti za oružjem". Oružje - taj pojam u govoru na Konferenciji o sigurnosti u Muenchenu, pred akterima svjetskih zbivanja, diplomatama i vojnim ekspertima nije izgovoren ni jednom.

Sve ovisi od izbora riječi. Joachim Gauck je govorio jasnije nego u januaru o tome šta može značiti "aktivno učešće u rješavanju konflikata". "Ponekad je kao posljednje sredstvo skupa sa drugima neophodna odbrana od agresije", rekao je on u intervjuu. Vrijedno je pažnje da je Gauck u svojim aktualnim izjavama kao primjer "veoma aktivnog" naveo angažman njemačke vlade u konfliktu u Ukrajini. Rat nije rješenje, navodi se u ovom slučaju neprekidno, stoga vojnog napada ne može biti.

Da, uloga Njemačke u svijetu se već promijenila i i biti će nanovo određena. Dobro je da njemački predsjednik ovu temu više ne napušta i da traži javnu debatu. Ona nedostaje. Ukoliko njegova nova riječ nije dovela samo do kratkotrajnih iritacija, već se pobrinula i za široku društvenu debatu, onda je riječ njemačkog predsjednika bila djelotvorna.