Tražitelji azila u talijanskom prihvatilištu u Albaniji

Mali jadranski lučki grad Shëngjin u Albaniji, sjeverno od glavnog grada Tirane. Ovdje je uspostavljeno novo prihvatilište za ljude koji traže azil u EU-u, a koje je jedna vrsta posebne talijanske eksklave na albanskom tlu. Prihvatilište nadzire albansko osoblje, ali njime upravljaju talijanske vlasti.

Tako su to dogovorili Giorgia Meloni i Edi Rama. Meloni je talijanska premijerka i predsjedateljica desne postfašističke stranke Fratelli d'Italia (Braća Italije), a Rama je njezin albanski kolega i predsjedatelj lijeve Socijalističke stranke Albanije. Meloni i Rama su dogovor postigli u prijateljstvu koje povezuje dvije zemlje, a dogovor je pao tijekom posjeta Giorgie Meloni protekle godine Raminoj ljetnoj rezidenciji.

Procesuiranje zahtjeva za azil prebaciti u treću zemlju

Njihov projekt: procesuiranje zahtjeva za azil prebaciti iz Italije u sigurnu treću zemlju – Albaniju – i u tu svrhu izgraditi prihvatilište u blizini albanske obale za i do 3000 tražitelja azila. Pljuštalo je isprva dosta kritika. No u posljednje vrijeme se sa sve više radoznalosti promatra to što Italija radi u Albaniji, i od strane šefova vlada i država EU partnerskih zemalja Italije.

Provođenje tog projekta je započeto kratko prije održavanja EU-summita o migracijama u Bruxellesu. A prvi tražitelji azila su grupa od 16 migranata koje je presrela talijanska obalna straža u međunarodnim vodama, južno od talijanskog otoka Lampedusa. Da su uspjeli doploviti do talijanskih voda, ne bi ih se smjelo prebaciti u Albaniju. No, ovako je talijanski brod „Libra" s tih 16 migranata uplovio u malu albansku luku. Riječ je o gradu od oko 8.000 stanovnika koji živi i od turizma, svojih plaža, lagune i prirodnog rezervata uz jadransku obalu.

Dobro došli u „Italiju"

No, do tih plaža mala grupa muškaraca iz Bangladeša i Egipta uopće ne može doći. Njihovo putovanje u ovaj gradić ih vodi, uz talijansku policijsku pratnju, u talijanski prihvatni centar u gradskoj luci. Ovdje se tražitelje azila identificira, registrira, provode se medicinski pregled i zatim ih se u talijanskom policijskom autobusu pola sata vozi do malog sela u kojem žive uglavnom umirovljenici, gdje je dugo bio napušten i mala albanska vojna zračna luka, a gdje se sad nalazi talijansko prihvatilište za tražitelje azila.

Šest metara visoka ograda, dvokatni stambeni kontejneri, na dijelu areala se nalaze još i građevinski strojevi. Ovdje ima mjesta za 3.000 tražitelja azila, aktualno je kapacitet za 880 ljudi.

Jedan od talijanskih vojnika nam otvara novi kontejner u kojemu ima mjesta za četiri osobe. Unutra su četiri kreveta s jasno vidljivim naljepnicama „Made in Italy". Čitav centar je podijeljen na tri područja. Najveće je rezervirano za one koji su podnijeli zahtjev za azil i zatim čekaju na odgovor. Na njega bi trebali čekati najduže četiri tjedna, uključujući u to vrijeme i mogućnost donošenja odluke na žalbu. Nešto manje je deportacijsko područje – za one tražitelje azila kojima je zahtjev odbijen. A treće područje je za eventualne kriminalce. Sve to iza ograda i pod nadzornim kamerama. Suradnici UN-ove agencije za izbjeglice UNHCR navodno imaju pristup kako bi mogli nadgledati procese.

Čitav ovaj centar za tražitelje azila je talijanski eksperiment, „povijesni, inovativni sporazum" s Albanijom „o odnosu prema migrantima", kaže talijanska premijerka Meloni. To je jedna vrsta prijateljske usluge i „vraćanje dugova", jer je Italija prihvatila brojne albanske izbjeglice u prošlosti, pojasnio je albanski premijer Rama na talijanskom, jeziku koji mnogi govore u Albaniji. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen je ovaj talijanski eksperiment nazvala „inovativnim načinom suzbijanja ilegalne migracije".

Izvoz procesuiranja zahtjeva za azila – prema EU-pravilima

Italija isprobava ono o čemu su i vlade drugih EU zemalja razmišljale: izvoz procesuiranja zahtjeva za azil u jednu zemlju izvan EU-a. Ali prema pravilima EU-a, kako pojašnjava Fabrizio Bucci, talijanski veleposlanik u Albaniji. On je već nekoliko tjedana prije početka rada prihvatilišta reklamirao ovaj „eksperiment" i s tim u svezi prije svega uklonio sumnje: „Unutar prihvatilišta je na snazi talijansko zakonodavstvo. Osoblje će biti talijansko: policajci, dužnosnici ministarstva unutarnjih poslova, ministarstva pravde. Ovdje će se primjenjivati pravila koja se primjenjuju i u migrantskim centrima u Italiji." 

Ovo talijansko prihvatilište za tražitelje azila na albanskom tlu je izgradila i financira ga Italija. Albaniji će se, kako se navodi, platiti oko 16 milijuna eura godišnje kao naknada za nastale troškove, pri čemu čitav ovaj projekt košta i do 850 milijuna eura – koje opet Italija plaća.

„Poput ptica u kavezu"

U ovom albanskom lučkom gradiću tu i tamo se mogu vidjeti prosvjedi. No, u selu u kojem je izgrađeno prihvatilište uglavnom stariji muškarci koje se može sresti na ulicama nemaju ništa protiv. Lokalni trgovac se čak raduje: „Mi već sada profitiramo, još od početka gradnje. Znate, naše selo ima problem s odlaskom ljudi. Samo s građevinskim radnicima se situacija promijenila, a kad još dođu i migranti, bit će još življe."

Prehrambeni proizvodi bi se, kako su obećale talijanske vlasti, trebali kupovati prije svega na lokalnoj razini. Nekoliko radnih mjesta za Ne-Talijane će se također osigurati, poručuje se. Lokalno stanovništvo se ne plaši izbjeglica koje su mahom mladi muškarci iz zemalja koje se smatra sigurnima. Albanci nisu strašljivci, ističu u seoskom kafiću. A i inače, kako da uopće prijeđu preko ograde, pita jedan od mušterija: „Samo ako mogu letjeti šest metara uvis, onda da. Ali oni nemaju šanse izaći odonud. Zatvoreni su tamo poput ptica u kavezu."

*ovaj tekst je prvotno objavljen na tagesschau.de 

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu