1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Tiananmen je obilježio imidž Kine

4. juni 2009

Koliko je ljudi ubijeno 04. juna 1989. godine u Pekingu kada su u krvi ugušeni prodemokratski protesti do danas je nejasno. Podaci se kreću između 500 i više od 1000 ljudi.

https://p.dw.com/p/I2z0
Slika koja je postala simbol krvavog gušenja prodemokratskih demonstracija u PekinguFoto: AP

Kada su 1989. godine Trgom nebeskog mira počeli kružiti tenkovi to se desilo pred očima cijelog svijeta. Zapravo su tada samo rijetki mediji imali stalne dopisnike u Pekingu. Unatoč tome grad je bio prepun novinara. Svjetski mediji su bili stigli u glavni kineski grad kako bi izvještavali o jednoj istorijskoj posjeti. Naime, u maju iste godine u Kinu je doputovao Mihail Gorbačov što je bila prva posjeta jednog sovjetskog šefa države toj zemlji u posljednjih 30 godina.No, i nakon što je Gorbačov otputovao, brojni novinari su ostali u Pekingu jer je bilo jasno da se dešava istorija.

Ubijanja pred uključenim kamerama

Demonstriralo se protiv samovolje partijskih funkcionera, protiv korupcije, nedostataka pravne države i za demokratske reforme. Kada je kineska Vlada 04. juna proteste krvavo ugušila, strani novinari su se javljali uživo iz Pekinga.

China 1989 Platz des Himmlischen Friedens Tian'anmen-Platz Soldaten der Volkksbefreiungsarmee in Peking
Tenkovi Narodnooslobodilačke vojske Kine na Trgu nebeskog miraFoto: picture-alliance / dpa

„Narodnooslobodilaška vojka Kine je stalno pucala na ljude kada je vodstvo Komunističke partije bilo u opasnosti. Ono što je bilo novo jeste to, da se ovaj događaj dešavao pred uključenim kamerama okupljenih medija. I naravno u prime-time-u u SAD,“ kaže Eberhard Sandschneider, ekspert za Kinu u Njemačkom društvu za vanjsku politiku.

Slike su obilazile svijet: Slike ubijenih i teško povrijeđenih studenata, slike zgnječenih biciklista pregaženih tenkovima Narodnooslobodilačke vojske Kine.

„Najupečatljiviju sliku poznaje cijeli svijet: Na njoj je čovjek sa vrećicom iz prodavnice koji se suprotstavlja koloni tenkova. To je sigurno ono što je postalo najupečatljiviji simbol tih dešavanja,“ kaže Sandschneider.

Reakcija Zapada, ali ne dugotrajna

I Zapad je reagirao: Kina je na mađunarodnom parketu postala neželjeni partner za razgovor. Evropska zajednica je uvela embargo na oružje, brojne države su uvele ekonomske sankcije. Ipak, zemljama zapadne demokratije nije pošlo za rukom dugoročno povlačenje jedne zajedničke linije prema Kini.

China Flashgalerie Peking Tiananmen Jahrestag 3 Juni 1989
Sve se dešavalo pred uključenim kamerana svjetskih medijaFoto: AP

„Kada su se Evropljani konačno počeli baviti mišlju o uvođenju sankcija, japanska preduzeća su se već bila vratila – samo nekoliko sedmica nakon masakra,“ kaže Sandschneider.

U oktobru 1990. godine – godinu dana nakon gušenja studentskih demonstracija – članice EU su ukinule svoje ekonomske sankcije koje su podigle protiv Kine. "Zapad je morao ustanoviti da će u ekonomskom smislu sve jača zemlja kao što je Kina, sebi teško dozvoliti sankcije", kaže novinar berlinskog Tageszeitunga specijaliziran za Kinu, Sven Hansen:

„Bez obzira na to mora se također reći da su zapadne zemlje međusobno konkurentne – koncernima i ekonomistima sa Zapada Kina je sada potencijalno veliko tržište i postoji takmičenje oko tog tržišta.“

China Bildgalerie Peking Tiananmen Jahrestag 4 Juni 1989
Broj ubijenih ni do danas nije utvrđenFoto: AP

Dvadeset godina nakon što su studentski protesti ugušeni u krvi postoji još samo embargo EU na izvoz oružja Kini iako se Peking već godinama trudi da on bude ukinut.

Prekretnica u odnosu Zapada

Postavlja se pitanje koliko su 20 godina poslije živa sjećanja na Zapadu na ovaj događaj? Za promatrače prilika u Kini ovo je sporno. Jedni vjeruju da događaj pao u zaborav. No, novinar Sven Henson smatra da je maskar na Trgu nebeskog mira u osnovi promijenio viđenje Kine na Zapadu:

„Može se potpuno grubo reći da se Zapad do 1989. godine zapravo nije interesirao za stanje ljudskih prava u Kini. No, od te godine svi pričaju o ljudskim pravima u toj zemlji.“

Autori: P. Bilsky/ Z. Ilić

Odg. urednica: Belma Fazlagić-Šestić