Sve manje djece u Crnoj Gori
26. decembar 2019
Podgoričanin Mileta Radovanić nedavno je dobio drugo dijete. Kada je planirao porodicu priznaje da je morao da vodi računa o ekonomskom i ukupnom ambijentu države. „Ipak, ne smije se čekati da se stvore svi uslovi za formiranje porodice, jer je to gotovo nemoguće”, priča Radovanić za DW.
Mnogi u Crnoj Gori ipak ne razmišljaju ovako nego se odlučuju za manje djece. Tako prirodni priraštaj godinama opada i ove će vjerovatno biti najmanji u posljednjih šest decenija. U prvih 8 mjeseci 2019. prirodni priraštaj iznosi 203 i znatno je manji u odnosu na prošlu godinu kada je bio 760.
Prije 60 godina broj rođenih u odnosu na umrle bio je veći za skoro 10 hiljada, tokom 90-ih godina rapidno je opao ali je čak i početkom ove decenije bio blizu 2 hiljade. Sada se mjeri tek stotinama.
Radovanić, inače generalni sekretar crnogorske opozicione partije URA, tvrdi da je najveći problem što se teško može naći mlada porodica u Crnoj Gori, u kojoj oba roditelja rade za prosječnu platu, koja trenutno iznosi 517 evra.
„Čak i kada je to slučaj, ako u obzir uzmete visinu minimalne potrošačke korpe za četvoročlanu porodicu koja iznosi oko 650 evra i dodatne troškove kao što su vrtić i škola, vrlo je teško bez većih problema i odricanja obezbijediti osnovne uslove za porodicu. Samim tim, teško je odlučiti se i na proširenje porodice", kaže Radovanić.
Masovnim iseljavanjem pada i priraštaj
Profesor Filozofskog fakulteta u Nikšiću i demograf Miroslav Doderović kaže da su brojni uzroci pada prirodnog priraštaja u Crnoj Gori.„Još uvijek nismo u fazi bijele kuge a značajan uzrok opadanja prirodnog priraštaja je naše brojno stanovništvo, koje je na privremenom radu u inostranstvu. U pitanju je radno i reproduktivno najsposobniji dio stanovništva, od 25 do 40 godina i ono neposredno utiče na smanjenje nataliteta. Sa radnicima odlaze i njihove porodice a najveći dio njih su muškarci, što još više utiče na biološku reprodukciju”.
Dodaje i da su među glavnim uzrocima pada prirodnog priraštaja i sve slabiji životni standard ali i promena društvenog i porodičnog statusa žene odnosno podizanje kulturnog nivoa stanovništva, kao i ubrzani procesi urbanizacije i industrijalizacije:
„Najveće opadanje prirodnog priraštaja u narednom periodu može se očekivati na sjeveru Crne Gore, što predstavlja sigurne nagovještaje biološke regresije".
Radovanić smatra da je upravo pad prirodnog priraštaja najbolji pokazatelj ambijenta u Crnoj Gori. „Nepostojanje strategije države i održivih i konkretnih mjera dovode do toga da se mladi ljudi sve teže odlučuju za formiranje porodice a i ako to učine, najčešće to bude samo jedno dijete. Sve to iz razloga nemogućnosti da obezbijede svojoj porodici normalne i adekvatne uslove za život i prosperitet".
Najveći izazov u tom pogledu a samim tim i najveći izdatak je, kaže, obezbjeđivanje stana: „Kupovina stana za mlade ljude u Crnoj Gori je veliki problemiz razloga što je većina zaposlenih osigurana na minimalac, zbog čega su im kreditne mogućnosti limitirane. Mjesečni izdatak za kiriju ili ratu za kredit definitivno spadaju u najveći trošak domaćinstva a to je nešto što predstavlja elementarnu potrebu za porodicu".
Nacija sve starija, raste i broj razvoda
Od 1945. do 2011.godine u Crnoj Gori znatno se smanjio udeo mladog a povećao starog stanovništva, kaže Doderović. „Taj proces je uslovio da je stanovništvo Crne Gore 2020. godine na pragu demografske starosti, a to znači da je dostiglo najveću prosječnu starost od 38,8 godina. U pojedinim gradovima kao što su Nikšić i Cetinje ili regionima kao što je Sjever Crne Gore ne ostvaruje se ni prosta zamjena generacija. Naročito raste udio građana starijih od 64 godine."
U Crnoj Gori su proteklih godina primjetni i sve češći razvodi brakova. Tako smo prošle godine na 4 sklopljena imali jedan razvedeni brak ili ukupno čak 845, što je veliki broj za zemlju od samo 625 hiljada stanovnika. I u prvih 8 mjeseci ove godine imamo sličan trend sa nekim zapanjujućim podacima, pa je tako u gradu Danilogradu sklopljeno 30 brakova a razvedeno čak 28.
Doderović objašnjava da je došlo do transformacije crnogorske porodice od patrijarhalne ka modernoj: „Sistemi vrijednosti se mijenjaju, tradicionalni sistem je na izdisaju, jer više ne živimo u konzervativnom ili nekom sličnom limitiranom socio-kulturnom okviru. Nestao je stari model poimanja života, a nije uspostavljen kvalitetan alternativni vrijednosni sistem. Tako se danas uspješna karijera i stabilna porodica često posmatraju tako da jedno isključuje drugo", kaže Doderović.
Vlada mora da prekine tišinu
Iz Vlade Crne Gore nisu odgovorili na pitanja DW o tome da li su svjesni mogućeg problema bijele kuge i šta rade da ga eventualno spriječe kao i da li imaju ili planiraju da naprave neku strategiju za rješavanje ovog pitanja.
Kada se govori o uslovima za širenje porodice, trudnice u Crnoj Gori imaju pravo na plaćeno odsustvo 12 meseci po rođenju deteta, što je znatno duže nego na Zapadu. Prethodnih godina mladim bračnim parovima Vlada je pomogla da pod povoljnijim uslovima dobiju stambene kredite ali su tu rate mnogima značajan mjesečni izdatak. Takođe, neki gradovi u Crnoj Gori daju jednokratne novčane naknade za rođenje djeteta a rijetki su oni koji imaju neke konkretnije mjere za pomoć porodicama sa troje i više djece, odnosno za stimulisanje rađanja.
Doderović smatra da se ne preduzimaju nikakve konkretne mjere na zaustavljanju ili prekidu trenda pada prirodnog priraštaja. „Stimulisanje rađanja, briga o mladoj generaciji, briga o ženi kao majci i stubu porodice, podizanje opštih uslova življenja i stvaranje okvira za opstajanje braka moraju spadati u prioritete razvoja društva. Javnih rasprava o ovim problemima nema i nema konkretnih rešenja", kaže Doderović zaključujući, između ostalog, da je potrebno podići životni standard na nivo dostojan čovjeka i time stvoriti bazu za bolji život.
„Demografska politika u Crnoj Gori gotovo da i ne postoji. U državama u regionu postoje i posebna ministarstva koja se bave ovim pitanjima jer su očigledno sve ostale zemlje uvidjele važnost negativnih trendova kojima svjedočimo. Za Crnu Goru, kao malu državu, to je i dodatna opasnost", kaže Radovanić.
Njegova partija godinama predlaže smanjenje poreza na hranu i opremu za mališane kao i vraćanje dječjeg dodatka za svu djecu, do navršene 15. godine. Predlažu i uvođenje Alimentacionog fonda za samohrane roditelje kao i da država obezbijedi besplatne udžbenike za sve osnovnoškolce. „Ove su samo neke od mjera koje bi uticale na mlade ljude da ostaju i Crnoj Gori, osnivaju porodice i svoju budućnost vežu za našu zemlju", zaključuje Radovanić.