Svaki dan 30 hiljada novih izbjeglica

Riječ je o tužnom rekordu. Toliko prisilno raseljenih osoba nije bilo od Drugog svjetskog rata. To je izvjestio Visoki komesarijat za izbjeglice (UNHCR) u svom aktuelonom izvještaju „Globalni trendovi o izbjeglicama“. Tako je krajem 2013. širom svijeta u bijegu bio 51 milion ljudi.

Oni su morali napustiti svoju domovinu zbog sukoba, progona ili povreda ljudskih prava. Više od 33 milona nalazi se u bijegu u svojim domovinama, skoro 17 miliona je pobjeglo preko granice. U svijetu je više od milion ljudi podnijelo zahtjev za azil.

„Ovdje se ne radi o tendenciji rasta, nego o kvantnom skoku“, kaže Antonio Guterres, visoki komesar UN-a za izbjeglice.

Nova krizna žarišta

Tokom proteklih godina UNHCR je izvještavao o relativno stabilnom broju izbjeglica. To je uglavnom imalo veze sa posljedicama dugogodišnjih sukoba. Izbjeglice su najčešće dolazile iz Somalije, Afganistana i Demokratske Republike Kongo. 2011. je međutim izbio rat u Siriji. Od tada rapidno raste broj ljudi u bijegu.

Širom svijeta izbijaju nova krizna žarišta, konstatuje Antonio Guterres: „To ubrzanje zasniva se na činjenici da se konflikti umnožavaju na nepredvidiv način, dok istovremeno ne zamiru stari sukobi. Međunarodna zajednica ima ograničene mogućnosti da izbjegne sukobe ili da ih pravovremeno riješi.“

2013. je čak jedanest miliona ljudi bilo prisiljeno pobjeći. To je oko 30.000 novih izbjeglica dnevno. Još prije dvije godine je taj broj iznosio 14.000. Prognoze za 2014.obeshrabruju: „Ovdje predstavljamo statistike za 2013. Ali ako pogledate šta se od tada desilo, spoznaćete da je stanje postalo gore“, kaže Guterres.

Humanitarna pomoć nije dovoljna

Ratovi u Siriji, Južnom Sudanu i Centralnoafričkoj Republici ne gube na intenzitetu. Novi razvoj događaja u Iraku i stotine hiljada prognanih ne slute na dobro.

2013. je jedna od najtežih u više od 60 godina postojanja UNHCR-a. Službenici ove organizacije su neprekidno registrirali izbjeglice, pružali im nužni smještaj, dijelili deke, lijekove i sa takozvanim trećim zemljama pregovarali o smještaju osoba kojima je potrebna zaštita. „Humanitarna pomoć, zaštita izbjeglica su samo dio odgovora“, kaže Volker Türk, direktor odjela za međunarodnu zaštitu izbjeglica pri UNHCR-u- „To znači da su nam pod hitno potrebne i političke inicijative kako bi se sukobi mogli riješiti, kako od odgovornih u samim zemljama, tako i od strane međunarodne zajednice.“

Sirijske izbjeglice u Njemačkoj

I dok se politička rješenja za velika konfliktna žarišta još ne naziru, milioni izbjeglica u bijednim uvjetima su u stanju čekanja.

Glavni teret za njihovu skrb snose susjedne zemlje. Najveći broj izbjeglica trenutno se nalazi u Pakistanu, Iranu, Libanonu, Jordanu i Turskoj. 86 odsto izbjeglica živi u zemljama u razvoju, naglašava UNHCR i apeluje na industrijski razvijene zemlje da pokažu više solidarnosti i da u skladu sa svojim bogatsvom preuzmu odgovornost.

Postoji velika nada da će i druge zemlje oponašati odluku Njemačke da primi desetine hiljada novih sirijskih izbjeglica. „Poboljšanje uslova života ljudi koji su preseljeni predstavlja važan korak ka ublažavanju bijede izbjeglica u svijetu“, objašnjava Antonio Guterres. „Ne možete ni zamisliti kakvu radost predstavlja doći u Njemačku, Švedsku, SAD ili u Kanadu i tamo sresti porodicu koja je ranije živjela i izbjegličkom kampu Dadab u Keniji, a koja danas vodi sasvim normalan život.“