Putinovo ratno stanje: "Čin očaja"

Ruski predsjednik Vladimir Putin uveo je ratno stanje u ukrajinskim regijama Donjeck, Lugansk, Zaporizhie i Herson koje je anektirala Ruska Federacija. Joachim Krause, direktor Instituta za sigurnosnu politiku na Sveučilištu u Kielu, za DW je govorio o tome što to znači za situaciju na fronti i za ljude u pogođenim područjima. I je li nuklearna eskalacija u Rusiji moguća kao sljedeći korak.

DW: Gospodine Krause, kako uvođenje izvanrednog stanja utječe na ono što se događa na frontu?

Joachim Krause: Trenutačno ne vidim da će se nešto promijeniti. Ratno ili izvanredno stanje jednostavno znači da vlasti mogu raditi što hoće, a prije svega da vojna uprava može preuzeti upravljanje područjima. Tu nema vladavine prava, a tako je i inače na ovim prostorima. Brine me što Rusi sada pokušavaju - kao što su učinili u ratnoj zoni - deportirati preostalo stanovništvo u Rusiju. Velik dio provincija uopće nije pod ruskom upravom. Također nije sigurno koliko će dugo ova područja ostati pod ruskom okupacijom. U Hersonu smo svjedoci da tamošnja vojna uprava želi evakuirati civilno stanovništvo, vjerojatno protiv njihove volje. Plašim se da je to zapravo pravi motiv iza toga.

"Putin vjerojatno šalje politički signal Zapadu"

Neki stručnjaci smatraju da Putin želi djelovati nepredvidivo. Je li uvođenje ratnog stanja stanje bilo iznenađenje?

Vjerujem da niko od ozbiljnih promatrača nije računao s tim jer se time ne mijenja puno u ovim regionima. U tom smislu, ne znam je li to znak Putinove nepredvidivosti ili je to jednostavno signal kojim Putin želi jasno dati do znanja koliko je ozbiljan. Vjerojatno je to više politički signal Zapadu da o tome trebamo dobro razmisliti. 

Može li se ovaj korak smatrati novom razinom eskalacije?

Ne vidim ovo još kao eskalaciju jer je to čisto verbalna akcija. Putin još uvijek ima mnogo opcija za vojnu eskalaciju. Ako je to znak da ukrajinsko stanovništvo treba biti deportirano u Rusiju, onda je to naravno eskalacija za Ukrajinu što se tiče civilnog stanovništva. Jer mogu zamisliti da većina Ukrajinaca koji tamo borave ne želi biti deportirana u Rusiju kako bi se tamo asimilirali protiv svoje volje kao "novi Rusi".

Treba li očekivati ​​da će muško stanovništvo u anektiranim područjima sada biti regrutirano u rusku vojsku?

To se već događa. Loše je što se na okupiranim područjima regrutiraju mladići da se bore protiv vlastite zemlje. To bi se sada moglo još sustavnije raditi, iako ne znam koliko zapravo ima muškaraca. Niko zapravo to ne zna. Na ovim prostorima ostao je samo dio izvornog stanovništva. Pretpostavljam da je to više čin očajnika kako bi se pokazalo da je Rusija još uvijek sposobna djelovati. Inače, opća situacija u kojoj su ruske oružane snage nije osobito dobra. Pokazuje se da se svugdje urušava moral, da Rusi imaju velikih problema s opskrbom i streljivom. Sve to ne sluti na dobro s ruskog gledišta. Iznad svega, situacija ruskih trupa zapadno od Dnjepra postaje sve teža. Postavlja se pitanje hoće li se povući časno ili će ih Ukrajinci pregaziti ili zarobiti? To je najmanje 20.000 do 25.000 vojnika. Ovo nije mali dio ruske vojne moći. Mislim da će se stvari promijeniti u području Chersona u sljedećih nekoliko dana. To bi moglo dosta promijeniti računicu s ruske strane.

Ukrajina je uračunala rusku "osvetu"

Kakve promjene očekujete?

Pretpostavimo da Ukrajinci vrate Herson i sav teritorij zapadno od Dnjepra. To bi bio veliki poraz za Ruse. Ne bih ga uspoređivao sa Staljingradom, ali bi sigurno bio sličnih dimenzija. Bojim se da Rusi tada ne naprave neki očajnički čin, da ne dignu u zrak tamošnju branu iz osvete da poplave cijeli kraj. Ili će onda pokrenuti nove napade na civilne ukrajinske ciljeve sa svime što još imaju. To, naravno, zahtijeva da zapadne zemlje više ulažu u ukrajinsku protuzračnu obranu.

Je li Ukrajina spremna za takav razvoj događaja?

Mislim da da. Divim se sposobnosti ukrajinske strane da se prilagodi različitim promjenama i također predvidi što će Rusi učiniti. U tom smislu, prilično sam optimističan da će ukrajinski vojni vrh vrlo pažljivo proračunati te scenarije.

Može li Rusija na daljnje uspjehe ukrajinskih oružanih snaga uzvratiti nuklearnim oružjem?

Rusi imaju mnogo drugih opcija eskalacije prije nego što krenu s nuklearnim oružjem. Mislim da je relativno mala vjerojatnost da će one eskalirati na nuklearnu razinu, jer bi se tada mogle dogoditi reakcije zapadnog svijeta koje bi potpuno uništile rusku računicu. Rusi moraju poći od toga da ako nuklearnim oružjem pokušaju prisiliti Ukrajince na kapitulaciju, zapadne države će tada pokrenuti veliku operaciju uništenja ruskih trupa u Ukrajini i također će zaprijetiti da će, ako Rusija ponovno djeluje nuklearno, tada doći također do jasnog nuklearnog odgovora Zapada.

Ne vjerujem da će se Putin usuditi na to jer to može oslabiti i uništiti njega i cijelu vertikalu vlasti koja upravlja zemljom. Doći će trenutak kada Putin više neće imati vojnu opciju u Ukrajini. Tada će vjerojatno signalizirati da je spreman na neke kompromise. I onda bi mu se nekako trebao napraviti mostić, ali nikako mostić koji predviđa teritorijalne ustupke od Ukrajine, nego negdje u simboličkoj sferi. Ali ono što je važno je da se ruske trupe povuku iza linija iza kojih su bile prije februara ove godine.

"Putin je već doživio gubitak obraza"

Može li Rusija završiti ovaj rat a da ne izgubi obraz?

Rusija i Putin već su doživjeli gubitak obraza. On je sve veći i veći što se dulje pokušava poricati ovaj gubitak obraza. To je zapravo tragedija Putina ili Rusije. Što duže rat bude trajao, to će se ruske trupe više iscrpljivati, Rusija će imati manju vojnu moć i Rusija će postajati sve slabija. To se vidi i po Putinovoj međunarodnoj reputaciji. Prijatelji ili dobronamjerni šefovi država sada ga gledaju mnogo kritičnije nego prije godinu dana. Mnogi od njih imaju dojam da on nije u stanju razumjeti lošu situaciju u kojoj se nalazi i izvući odgovarajuće zaključke, već vjeruje do kraja, kada više zaista nema dalje, da još uvijek se može potruditi da ovaj rat završi pobjednički. Ali ovaj rat neće moći završiti pobjednički.

Intervju vodila Alexandra Ivanova