Stotine hiljada izbjeglih Ukrajinaca čeka na povratak

Harkov, na sjevero-istoku Ukrajine. Topli je ljetni dan. Ljudi sjede na klupama u parku. No oni se ne mogu radovati lijepom vremenu. Na njihovim licima se oslikava strah za vlastitu egzistenciju. Ovo su ljudi koji su izbjegli iz istočne Ukrajine gdje već sedmicama bijesne sukobi između separatista i ukrajinskih vladinih trupa. Jedan ljekar iz Luganjska, koji je u Harkov pobjegao sa suprugom i djetetom, u razgovoru za WDR kaže: "Od 450 000 stanovnika ostalo je svega oko 80 000. Čekati ćemo ovdje dok se grad ne oslobodi. A onda ćemo se vratiti i ponovo napraviti ulice."

Od konca juna njegova porodica živi daleko od svoje kuće. Suočava se sa istim problemima kao i brojni drugi ljudi na istoku Ukrajine. Organizacija Ujedinjenih naroda za pomoć izbjeglicama (UNHCR) procjenjuje da je u međuvremenu unutar same Ukrajine raseljeno više od 117 000 ljudi. Procjenjuje se da je dodatnih 168 000 izbjeglo u Rusiju. No većina njih tamo očito nema izbjeglički status.

Brojni ostaju u graničnom regionu

Prema ruskim navodima veliki broj prognanih je zatražio ograničeno pravo na boravak. Skoro 20 000 Ukrajinaca je čak podnijelo zahtjev za ruskim državljanstvom. Prema navodima ruskih vlasti broj Ukrajinaca, koji su došli u Rusiju od početka konflikta, je znatno veći. Ured za useljavanje registrirao je doduše 168 000 izbjeglica, ali se procjenjuje da je ukupno oko 730 000 Ukrajinaca došlo od početka godine i to zahvaljujući mogućnosti putovanja u Rusiju bez viza. Dan McNorton iz UNHCR-a u razgovoru za DW kaže: "To nisu sve izbjeglice, ali su ipak ljudi koji su napustili svoju domovinu jer se negdje drugo osjećaju sigurnijim. Broj je teško utvrditi. Neki Ukrajinci su također jednostavno na putovanjima."

Većina izbjeglih Ukrajinaca, oko 80 posto, ostaju, prema navodima UNHCR-a u graničnim područjima. Drugi odlaze kod prijatelja ili rođaka i u druge dijelove Rusije. Oko 42 000 do sada je boravilo u ruskim izbjegličkim centrima.

"Kod kuće nije više sigurno", kaže i John Ging iz Ureda za kooridnaciju humanitarnih pitanja Ujedinjenih naroda (UNOCHA): "Oko 3,9 miliona ljudi žive u oblasti koja je direktno pogođena sukobima." On kaže da je onaj ko tamo ostane sve više ugrožen s obzirom na to da se borbe polako pomjeraju u više naseljene regione. Ujedinjeni narodi naravno ulažu napor kako bi zaštitili ljude. Međutim prema navodima Svjetske zdravstvene organizacije (WTO) u sukobima na istoku Ukrajine od sredine aprila život je izgubilo najmanje 1300 osoba, dok je 4000 povrijeđeno.

Strah od represije u domovini

Brojni Ukrajinci strahuju od progona zbog svojih političkih stavova ili etničke pripadnosti. "Separatisti kradu automobile i pljačkaju banke, oni jednostavno ubijaju", tvrdi jedan mladić iz Luganjska, koji sada u Harkovu traži sklonište. "Oni su mom drugu razbili koljena čekićem. Zbog toga smo pobjegli", kaže on za WDR. Kao i ovaj mladić većina prognanih, koji ostaju u Ukrajini, žive kod prijatelja i porodice. Drugi iznajmljuju vlastiti stan. "Potraga za smještajem se ubraja u najveće probleme prognanih na istoku Ukrajine", kaže Dan McNorton iz UNHCR-a.

Devet od deset raseljenih unutar Ukrajine potiču, prema podacima UNHCR-a, iz istočnih regiona Luganjska i Donjecka. Ostatak od oko 15 000 osoba do sada je živio na poluotoku Krimu. UNHCR zahtijeva od Vlade u Kijevu da napravi centralni registar na kojem će biti popisani svi koji su raseljeni unutar zemlje. Nedostatak jedinstvenog sistema otežava naime koordinaciju i provođenje mjera pomoći. Kako kaže McNorton važno je i to da ukrajinske vlasti obave pripreme prije zime jer najveći broj aktualnih mjesta za smještaj nije podesan za hladne dane.

Štete nastale sukobima opterećuju stanovnike

Od početka jula oko 20 000 ljudi se vratilo u Slovjansk, koji je u međuvremenu pod svoju kontrolu vratila ukrajinska vojska. Ipak usljed sukoba oštećena je infrastruktura u brojnim područjima. "Prije svega je oskudno snabdijevanje pitkom vodom jer su brojne kuće i zgrade porušene", kaže McNorton.

UNHCR je povratnicima stavio na raspolaganje higijenske proizvode i kuhinjski pribor kako bi im olakšao povratak u svakodnevicu. Ipak, kaže McNorton, to može biti samo početak: "Hitno trebamo političko rješenje na istoku Ukrajine". I dodaje: "Samo tako možemo postići da se broj izbjeglica ponovo smanji."