Stop špijuniranju zaposlenika?

"Tajnog špijuniranja zaposlenika u Njemačkoj više ne smije biti", kaže nadležni stručnjak njemačke Kršćansko-socijalne unije (CSU) Michael Frieser. Vladajuća koalicija obećava više pravne sigurnosti za sve strane i namjerava dosadašnje "sive zone" regulirati propisima. Bundestag bi trebao odgovarajući nacrt novog zakona usvojiti već do kraja ovoga mjeseca. Nakon toga bi afere špijuniranja u kakve su bili upleteni lanac discountera Lidl i Njemački telekom pripadali prošlosti. U tim skandalima je izašlo na vidjelo da su zaposlenici bez njihovog znanja snimani i prisluškivani. Prvenstveno bi ubuduće trebala biti zaštićena privatna sfera zaposlenika, pa bi svaki oblik video-nadzora trebao biti zabranjen u svlačionicama, spavaonicama i sanitarnim prostorijama.

Ali i otvoreni video-nadzor bi trebao biti vezan uz strogo definirane uvjete. Njega se ne smije koristiti za općenitu kontrolu ponašanja ili učinkovitosti na radu, objašnjava Gisela Piltz iz liberalne stranke FDP. Zastupnik socijaldemokrata u Bundestagu Gerod Reichenbach je, međutim, nezadovoljan jer na primjer, prostorije za odmor i pauze mogu biti pod video-nadzorom.

Skrivene kamere ipak moguće

Osim toga, ostaje dozvoljena i mogućnost postavljanja skrivenih kamera. Gerold Reichenbach je stoga šokiran: "Ako prethodno najavite svom djelatniku da može biti nadziran, onda smijete postaviti skrivenu kameru. Samo ne smijete to napraviti tajno."

Novi zakon je od početka bio sporan, a sada na njega pljušte kritike sa svih strana. "Prema mojoj procjeni ovaj zakon neće značiti veću zaštitu na radu i u radnom odnosu, nego će samo smanjiti prava zaposlenika na zaštitu osobnih podataka a u korist poslodavaca", tvrdi Thilo Weichert, povjerenik za zaštitu podataka savezne pokrajine Schleswig-Holstein. I njemački sindikati smatraju da planirani zakon neće dovoljno zaštititi djelatnike. Oni se boje da će ono za posljedicu imati pohranjivanje, odnosno neku vrstu arhiviranja podataka. U nacrtu, naime, stoji da će se poslodavac smjeti informirati o kandidatu za posao u socijalnim mrežama i centralnoj njemačkoj instituciji za provjeru kreditne sposobnosti Schufi. "Mi kažemo: sve što stoji na raspolaganju trećim osobama, može biti i podatak relevantan u razgovorima za posao", argumentira Michael Frieser iz stranke liberala koji priprema novi zakon.

Dvije godine "na čekanju"

Novi propisi predviđaju da se ovi podaci mogu tražiti i koristiti samo kada je to potrebno, ali nije definirano što znači "potrebno". To važi i za razgovore za posao. Osim toga, i dalje važi: osobni podaci poput brojeva bankovnog računa, smiju samo biti razmjenjivani između različitih institucija samo u svrhu razotkrivanja kaznenih djela i teških kršenja obveza.

Stručnjakinja FDP-a Piltz naglašava u intervjuu za DW da novi zakon definira jasne propise za poduzeća kako bi se spriječila korupcija. Poslodavci se pak žale da će ih on onemogućiti u efikasnom otkrivanju kriminalnih dijela. Oni bi htjeli da i dalje mogu tajno snimati u slučajevima osnovane sumnje da se takva djela u njihovim poduzećima vrše.

Savezna vlada je usvojila sporni nacrt već u ljeto 2010. Nakon prvih čitanja u veljači 2011. gotovo je dvije godine u Bundestagu jer se do sada oko njega nije mogao postići dogovor.

Autori: Rachel Baig / Dunja Dragojević

Odgovorni urednik: Svetozar Savić