Stari sjaj Arnaudije, tri decenije nakon rušenja

Prije tačno osam godina na hiljade vjernika iz svih krajeva Bosne i Hercegovine stiglo je u Banjaluku kako bi uveličali otvaranje u ratu porušene Ferhat - pašine džamije. Znatno manje stiglo ih je u grad na Vrbasu osam godina kasnije na otvaranje obnovljene džamije Arnaudija, koja je u noći sa 6. na 7. maj 1993. srušena i čiji su ostaci odvezeni na obližnje deponije ili bačeni u Vrbas. Sedam godina trajala je obnova džamije Hasana defterdara poznatije kao Arnaudija, što je za vjernike značajan događaj, čime je završen ciklus obnova svih porušenih vjerskih objekata u Banjaluci.

„Vjerujemo da je ovo nešto na osnovu čega konačno možemo da stavimo tačku na ono što se dešavalo prije i da krenemo naprijed. Da razvijamo međuljudske odnose i da Bošnjaci sada ovdje mogu da dišu punim plućima“, kaže predsjednik Izvršnog odbora Medžlisa Islamske zajednice Banjaluka Ismir Husedžinović.

Poruke pomirenja

Da napune pluća u Banjaluku su stigli vjernici iz svih krajeva BiH, najviše sa prostora Krajine.

Saima Čehajić i Mersiha Bečić, pamte Arnaudiju kakva je bila prije rata i njenog rušenja. Stigle su iz Gradiške odakle su otišle u Švedsku odmah nakon njenog rušenja.

„Znači nam mnogo. Za suživot, za sve. Ja se sjećam prije rata kakva je bila, sada je nekako uljepšana ali sija starim sjajem“, kaže Saima, dok se na njenu priču nadovezuje Mersiha. 

„Pamtim kada je srušena i to mi je bilo najteže u životu. Otišli smo tada u Švedsku, sada smo se vratili. Uništeno je sve bilo, ali šta možemo. Iako je sve isto stalno, ne gubimo nadu da će biti bolje“, priča Mersiha.

Pomirljive poruke stigle su od gradskih i republičkih vlasti, koje su dijelom učestvovale u obnovi ne samo Arnaudije nego i ostalih porušenih vjerski objekata. Protiv Republike Srpske je vođen i spor prije desetak godina u kojem je Islamska zajednica tužila vlast ovog entiteta tražeći nadoknadu materijalne štete za 16 porušenih džamija u iznosu od 128 miliona maraka.

Prvostepenom presudom Osnovnog suda u Banjaluci iz 2009. prihvaćena je tužba Islamske zajednice, ali je Vrhovni sud Republike Srpske odlučujući po reviziji Pravobranilaštva reviziju odbio. Nakon toga Islamska zajednica je uputila apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine, koji je apelaciju odbacio kao neosnovanu.

Zastara odštetnog zahtjeva

Osnovni argument za odbijanje nije bio meritum odluke, odnosno odgovornost za rušenje džamija, već zastara. U odluci sudova je navedeno da je tužba trebala biti upućena najkasnije tri godine od rušenja džamija, a ne od završetka rata kako je Islamska zajednica i uradila. 

Najveći dio odštetnog zahtjeva odnosio se na dva kulturno-istorijska spomenika, Ferhadiju i Arnaudiju, na koje se odnosi 32, odnosno 15 miliona maraka. Islamska zajednica kao jedan od ključnih dokaza isticala je da su „svi vjerski objekti minirani ili zapaljeni od aprila do septembra 1993. godine u vrijeme policijskog časa, kada je samo malom broju osoba bilo omogućeno kretanje, uključujući policiju, vatrogasce, hitnu pomoć i druge službe".

Tri decenije kasnije oni koji su na čelu Banjaluke ali i RS, šalju poruke pomirenja i suživota, navodeći da je čin rušenja vjerskih objekata bio velika greška. 

„Rušenje ove džamije bila je greška, bio je čin bezumlja", rekao je predsjednik RS Milorad Dodik, koji je od okupljenih građana dobio aplauz, pa nastavio. 

„Džamija svjedoči tome da na ovom prostoru može da živi mir. Svako ima pravo da bude svoj, može da bude drugačiji, pripadnik jednog, drugog, petog naroda, ali svi zajedno moramo da gradimo mir. Upravo ovdje želimo da pokažemo našu sposobnost te vrste“, rekao je Dodik, ne sporeći da poruke koje političari šalju posljednjih mjeseci, ne idu u prilog tome. 

Uzavrelo smirivanje

„Političari uzavrelih strasti šalju razne poruke ali jedino što preostaje u našim životima je da mirno proživimo ovaj život, da svi imamo jednaka prava gdje god živjeli“, zaključio je Dodik, u nešto drugačijem obraćanju od uobičajenog.

Reisul ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović, izrazio je nadu da će obnove banjalučkih džamija vratiti stari duh otvorenosti Banjaluci i osnažiti dobre međuljudske odnose. Podsjetio je na Murata Badića iz Cazina koji je preminuo od posljedica kamenovanja tokom postavljanja kamena temeljca za obnovu Ferahadije 2001. godine.

„Današnjim ponovnim otvaranjem ove drevne građevine, koja je vijekovima bila utočište dobrih ljudi, mi ispravljamo makar dio nepravde prema ovom gradu, njegovoj istoriji i njegovim stanovnicima“, rekao je Kavazović, ističući da obnova svih 16 džamija svjedoči o kulturi u kojoj je uvijek bilo mjesta za sve. 

Džamije u Banjaluci obnovljene su uz veliku podršku Turske, čiji je predsjednik Uprave za vjerske poslove Ali Erbas, prisustvovao otvaranju Arnaudije, izgrađene na ovom mjestu prije gotovo pet vijekova. Poručio je da je banjalučka ljepotica važna u istorijskom i arhitektonskom smislu i da će dati veliki doprinos razvoju kulture prijateljstva, mira i suživota u regionu.

Velika uloga Turske

„Velika je stvar podizanje ove džamije koja je do temelja srušena 7. maja 1993. godine, na Dan džamija u Bosni i Hercegovini. Rekonstrukcija Arnaudija džamije je manifestacija naše vjerske dužnosti prema džamijama i odanosti našim precima. S obzirom na istorijsku priču ove džamije, koja je proglašena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, možemo reći da ona nije samo džamija. Ona je kultura bratstva, prijateljstva, zajedničkog života i, u izvjesnom smislu, savjesti čovječanstva", rekao je Erbas.

Šabanu Seimoviću iz Busovače, nikakve političke poruke nisu mogle da stanu na put dolasku u Banjaluku. Svjestan je kaže da su političari i njihove poruke koje šalju svakog dana, osnovi problem za BiH. Narodi bi se poručuje, sve dogovorili.