Spor oko ljepotice sa Bosfora
U Turskoj je izbila velika diskusija oko Aje Sofije. Nacionalisti žele da ovaj muzej ponovo pretvore u džamiju, a patrijarh vaseljenski Bartolomej želi ponovo da je koristi kao crkvu.
Arhitektonsko čudo
532. godine je rimski car Justinian, koji je rezidirao u Konstatinopolju, dao nalog za gradnju crkve "kakve nije bilo od vremena Adama i kakve nikada i nigdje više neće biti". Ravno 10.000 radnika dalo se na posao. 15 godina kasnije osveštana je ova građevina. Čitavih hiljadu godina ovo je bila najveća crkva kršćanskog svijeta.
Crkva za krunisanje u Vizantiji
Justinian je u crkvu Aju Sofiju ugradio ravno 150 tona zlata. Prvobitna konstrukcija je ipak doživjela prepravke. Kupola je prvo bila isuviše "pljosnata" i srušila se u jednom zemljotresu. Aja Sofija (u prevodu: sveta mudrost) ubrzo je postala "državna crkva". Od sredine 7. vijeka ovdje su krunisani skoro svi vladari Vizantije.
Crkva postaje džamija
Vizantijsko carstvo sa sjedištem u Konstatinopolju propalo je 1453. Osmanlijski sultan Mehmed II osvojio je grad i proglasio Aju Sofiju džamijom. Krstovi su zamijenjeni polumjesecom i zvijezdom, oltar i zvona su uklonjeni, mozaici i freske obojeni. Munare su ovoj građevini dale "islamsko lice".
Džamija postaje muzej
Predsjednik Turske Mustafa Kemal Ataturk je 1934. Aju Sofiju pretvorio u muzej. Tada su izvedeni opsežni radovi na restauraciji objekta. Mozaici iz vizantijskog doba ponovo su otkriveni. Vodilo se računa da se ne unište naknadno ugrađena islamska obilježja.
Islam i kršćanstvo u istoj ravni
Istorija Aja Sofije vidljiva je na svakom koraku. Natpisi "Muhamed a.s." (lijevo) i "Allah" (desno), nalaze se odmah uz fresku Marije majke Božije i malog Isusa u njenom krilu. Ovdje se vide i neki od ukupno 40 prozora na kupoli. Oni propuštaju svjetlost u objekat, a istovremeno sprečavaju stvaranje pukotina i urušavanje konstrukcije kupole.
Vizantijske ikone
Najupečatljivija freska u Aja Sofiji je ova iz 14. vijeka. Nalazi se u južnom dijelu objekta. Iako nije očuvana u cjelosti, jasno se vide lica. U sredini se nalazi Isus, prikazan kao vladar svijeta, Marija s lijeve i Ivan s njegove desne strane.
Nema vjerskih obreda
U Aja Sofiji je zabranjeno obavljanje vjerskih obreda. Toga se držao i papa Benedikt XVI tokom posjete 2006. Njegova posjeta je obavljena uz velike mjere sigurnosti. Prethodno su nacionalisti protestovali zbog dolaska Pape. Nacionalistički orijentisana organizacija Anadolijska omladina nedavno je prikupila 15 miliona potpisa za zahtjev da se muzej ponovo pretvori u džamiju.
Simbolički značaj
Pri tome nema govora o tome da u blizini nema islamskih bogomolja. Tačno prekoputa se uzdižu minareti Sultan-Ahmedove džamije, poznate i kao Plava džamija (desno). Nacionalisti traže da se Aja Sofija ponovo pretvori u džamiju jer to simbolizuje osvajanje Konstatinopolja od strane Osmanlija.
Zahtjev pravoslavaca
I vaseljenski patrijarh Bartolomej I, vrhovni poglavar svih pravoslavaca, ima svoje zahtjeve. On već godinama traži da se bazilika ponovo otvori za kršćanske liturgije. "Aja Sofija je i napravljena kao svjedočanstvo kršćanske vjere", glasi njegov argument.
Neizvjesna budućnost
Nije jasno šta će od svega toga biti. Pretvaranje muzeja u džamiju za sada traži samo nacionalistička opoziciona stranka MHP. Parlament je dva puta odbio taj zahtjev. Vlada Turske je po tom pitanju uzdržana, što je očito reakcija na međunarodne proteste. Zabrinut je i UNESCO. Ova organizacija je Aju Sofiju 1985. proglasila svjetskom kulturnom baštinom.