Slučaj Divjak: međunarodna policija u službi Ivice Dačića

Analitičari Instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) zaključuju da "Srbija želi revidirati historiju, odnosno sopstvenu ulogu i odgovornost u događajima iz 90-tih godina prošlog stoljeća", kao i da te aktivnosti provode ostaci režima Slobodana Miloševića.

Najglasniji u zahtjevu za izručenje penzionisanog generala bivše Armije BiH Jovana Divjaka je srbijanski ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić, nekadašnji ministar informiranja u Miloševićevoj vladi, kaže direktor IFIMES-a Zijad Bećirović.

"Ivica Dačić je bivši visoki funkcioner Miloševićevog režima, a taj je režim odgovoran i za opsadu Sarajeva i za rat u BiH. Sada se Ivica Dačić ponovo pojavljuje kao progonitelj generala Jovana Divjaka", kaže Bećirović.

BiH ne poduzima sve potrebne mjere

"BiH od Interpola mora tražiti suspenziju srbijanskih potjernica te obavijestiti države sa kojima Srbija ima bilateralne ugovore, da se do konačne odluke Interpola suzdrže od bilo kakvih postupanja protiv državljana BiH", kaže Bećirović.

Hapšenja Ejupa Ganića, Ilije Jurišića, Tihomira Purde, a sada i Jovana Divjaka ukazuju na neophodnost dogovora regionalnih lidera kako bi se izbjegle situacije koje prijete miru i ugrožavaju pozitivne regionalne procese.

"Vjerovatno će biti potreban sastanak najviših državnih zvaničnika kako bi se izbjegle ovakve nelogične situacije, a nelogično bi bilo i da npr., BiH raspisuje potjernice za državljanima Srbije osumnjičenim za zločine na Kosovu", kaže portparol Tužiteljstva BiH Boris Grubešić.

Zloupotreba Interpola i bilateralnih odnosa

Zijad Bećirović tvrdi da su vlasti Austrije trebale uvažiti stav Haškog suda koji je još 2003. godine zaključio da nema dokaza prema kojima bi se general Divjak mogao smatrati odgovornim za događaje u Dobrovoljačkoj, odnosno pogibiju pet vojnika JNA i jednog civila.

Prema navodima IFIMES-a, Austrija će ove sedmice analizirati tajne istrage i dosjee bivše Jugoslavenske narodna armije (JNA), odnosno Vojske Jugoslavije (VJ), koji su preko Republike Srpske (RS) podneseni na ocjenu Haškom tribunalu.

Radi se o spiskovima sa oko 10.000 imena Bosanaca i Hercegovca "osumnjičenih" za ratne zločine, koje je Haško tužiteljstvo odbacilo kao neosnovane. Ti su spiskovi potom predati specijalnom Tužiteljstvu za ratne zločine Srbije, koje ih sada distribuira Interpolu i državama sa kojima ima bilateralne odnose.

Autor: Samir Huseinović

Odg. ur.: Z. Arbutina