Skoro zaboravljena epidemija HIV-a

"U razvijenim industrijskim zemljama došli smo do tačke u kojoj zapravo više niko ne bi trebao biti zaražen HIV-om", kaže transrodni aktivista i zdravstveni stručnjak Max Appenroth. Jer, osim kondoma postoje i lijekovi koji - uzimani profilaktički - pouzdano sprječavaju infekciju. Međutim, broj infekcija ne opada u onoj mjeri koliko su se mnogi nadali.

1,5 miliona novih infekcija HIV-om

U izvještaju koji je objavio UN-ov program za borbu protiv AIDS-a, objavljenom uoči početka konferencije u Montrealu u petak 29.7.22., navodi se kako je tokom prošle godine 1,5 milijuna ljudi zaraženo virusom HIV-a. Broj infekcija porastao je u istočnoj Europi, dijelovima Azije, Latinske Amerike, Bliskog istoka i Afrike. Postoji i razlog za to, kaže mlada američka aktivistica koja se bori protiv AIDS-a Karen Dunaway-Gonzales. „To je pandemija korone... Niko nije bio pripremljen. Korona je skrenula na sebe svu pažnju i resurse odvraćajući pažnju od AIDS-a."

Ovo je bilo posebno gorko za mlade žene i djevojke u subsaharskim zemljama. Zatvaranje škola nije samo ukinulo satove seksusalnog vaspitanja već se prestalo i sa dijeljenjem kontracepcijskih sredstava u školama. „Zbog nedostatka novca s kojim su se suočavale obitelji, povećali su se prisilni brakovi i ženidba djece", navodi organizacija za razvojnu pomoć ONE. To je rezultiralo tužnim bilansom: u podsaharskim zemljama je šest od sedam novih infekcija HIV-om pogodilo djeovajke starosne dobi od 15 do 19 godina, dok se svega jedna infekcija odnosi na mlade muškarce.

Virus se proširio i u razvijenim zapadnim zemljama. Prema navodima eksperta Appenrotha, virus se još uvijek širi u industrijskim zemljama. "U ovom trenutku, HIV je rašireniji u zajednicama ili populacijama koje se nažalost manje testiraju", kaže on i navodi primjer heteroseksualnih skupina." Posebno zato što je tokom pandemije korone provedeno manje testova. Sudionici u Montrealu stoga se nadaju da će konferencija vratiti u fokus zarazu HIV-om i AIDS. U suprotnom, to će mnoge koštati života, upozorava se u izvještaju UN-a.

Ovdje se ne radi samo o upozorenjima i opomenama, već i o napredku koji su istraživanja postigla u borbi protiv AIDS-a. A on je, prema riječima Appenrotha, znatan. Osobe s HIV-om sada mogu voditi potpuno normalan život – s tim da moraju uzimati nekoliko lijekova dnevno.

Lijekovi smanjuju količinu virusa

To su lijekovi koji smanjuju količinu virusa u tijelu do te mjere da osobe, koje nose virus, više ne mogu zaraziti druge ljude HIV-om. Međutim, virus još uvijek miruje u njihovom tijelu. Zbog toga oni brže stare.

Uz to: Ako prestanu uzimati lijekove, infekcija se ponovno razbuktava, kaže mikrobiologinja Petronela Ancuta. Ova profesorica provodi istraživanja na Univerzitetu u Montrealu. Njen cilj je: "Nadamo se da možemo pronaći alternativu suzbijanju HIV-a,  jer antivirusna terapija nije savršena. zato što ne eliminira u potpunosti virus."

Prije izvjesnog vremena razvijen je lijek protiv hepatitisa C. Oboljeli ljudi ga moraju uzimati nekoliko sedmica, nakon čega uslijedi izlječenje. Takvom se uspjehu nadaju i istraživači AIDS-a koji su se okupili na konferenciji u Montrealu.

ARD-Tagesschau.de/jr

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu