Silovanje kao ratni zločin
4. april 2008U Rauandi je tokom 100 dana progoma u zemlji silovano između 250.000 i 500.000 žena i djevojaka, tvrdi se u izvještaju UN. U sukobima u Obali Slonovače, stotine žena je oteto, silovano i pretvoreno u seksualno roblje. Počinioci su i tu, kao i u brojnim drugim slučajevima, poticali iz svih zaraćenih tabora. To su samo dva primjera koje navodi Muriel de Gaudemont, voditeljica Komisije za žene francuske sekcije Amnesty Internationala: “Brojni izvještaji AI o zemljama u kojima postoje vojni sukobi pokazuju da specifični oblici nasilja nad ženama postoje na svim kontinentima. Oni svjedoče o nepostojanju jednakosti između žena i muškaraca. To se vidi i u činjenici da se nasilje nad ženama u kući ili silovanje često tolerira čak i u zemljama koje nisu u ratu. Većina počinioca se nikada ne kažnjava.”
Svaki puta kada negdje izbije vojni sukob, izrazito se povećava broj slučajeve nasilja nad ženama. Razlog je jednostavan: silovanjem žena skrnavi se čast ne samo njih, već i njihovih obitelji, njihovog plemena ili etničke grupe.
Rezolucija UN-a štiti žene, ali ko je se pridržava?
U oktobru 2000 godine, potaknuto iskustvima iz BiH, Vijeće sigurnosti UN je izglasalo rezoluciju 1325 kojom je prvi put skrenula pažnja na specifičnu situaciju u kojoj se nalaze žene u ratnim sukobima. Njome se s jedne strane želi uključivanje i tog pitanja u mirovne pregovore, te bolja zaštita žena u oružanim sukobima. Problem je, međutim, dosada bio na osnovu kojih kriterija se uopće može ustvrditi da li su u pojedinim zemljama ili situacijama žene ugrožene i izložene nasilju, ili su ipak zaštićene.
Ovih dana je Amnesty International javnosti predočila jednu takvu listu indikatora. Povod: u julu Francuska preuzima predsjedavanje EU, i tokom tih šest mjeseci bi trebalo na razini Unije prihvatiti listu kojom se može utvrditi što pojedine zemlje poduzimaju da bi zaštitile žene u ratnim sukobima, objašnjava Claire Fourcans iz AI: “Dvije su teme najvažnije kada se radi o ženama žrtvama seksualnog nasilja. Prvo, dosada su počinioci uglavno prolazili nekažnjeni. Drugo: kako pomoći žrtvama, kako osigurati pristup državnim institucijama socijalne i psihološke pomoći? Zbog toga naša lista tim pitanjima posvećuje posebnu pažnju.”
Siromaštvo je najveći problem na putu zaštite žena
Kada se radi o boljoj zaštiti žena i pomoći žrtvama, najveći problem u većini zemalja u kojima se vode ratovi predstavlja siromaštvo. Jerome Larche, međutim, zna iz iskustva da ponekad pomažu i mali pomaci, ponekad je potrebno samo promijeniti način razmišljanja: “Jedan od naših indikatora se bavi pitanjem medicinskog pregleda žena žrtava seksulanog nasilja i izdavanja pismene potvrde o tome. Mi smo u Darfuru ustanovili da je vrlo važno da žena ima potvrdu crno na bijelom o tome što joj se desilo. To je osim toga važo i za slučaj da ona sakupi dovoljno hrabrosti i odluči se svjedočiti na sudu protiv svog silovatelja.”