Shitstorm nakon suspenzije @realDonaldTrump
15. januar 2021
#AfDRausAusTwitter (#AfDVanSTwittera) i #AfDTwitterBanNow (#AfDTwitterSuspenzijaSad) – ta dva hashtaga već neko vrijeme se intenzivno koriste na Twitteru, a prošli su vikend u Njemačkoj bili toliko popularni da su bili u „trendu". Sve su glasniji zahtjevi u Njemačkoj da se izbriše naloge desno-populističkih i desno-ekstremnih članova Alternative za Njemačku (AfD) – zahtjevi koji su inspirirani trajnom suspenzijom Twitter-naloga aktualnog američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Društvene mreže su, posebice Twitter Facebook, političke aktere poput Trumpa ili AfD-a ustvari i učinile „velikima", odnosno relevantnima. Trump je, dok je još funkcionirao njegov nalog na Twitteru, imao više od 88 milijuna followera. I AfD je u ogromnoj mjeri profitirao od Twittera i drugih socijalnih mreža, pogotovo u prvim godinama postojanja stranke, kaže za DW komunikolog Jonas Kaiser:
"Na samom početku, kada stranka nije bila tako snažno zastupljena, društvene mreže su bile od velike pomoći u procesu mobilizacije ljudi." Pogotovo je to slučaj bio tijekom izbjegličke krize 2015., napominje Kaiser.
AfD se u međuvremenu sasvim etablirao na političkoj sceni u Njemačkoj. U Bundestagu je AfD trenutno najveća oporbena stranka. Vrlo često su predstavnici AfD-a predmet diskusija na društvenim mrežama, razlog za to su njihove kontroverzne, polarizirajuće izjave ili pokušaj diskreditiranja političkih protivnika ili novinara.
Nalog Donalda Trumpa je suspendiran nakon prošlonedjeljnih nereda u Washingtonu, i to s obrazloženjem da se Twitter ne smije koristiti za „širenje mržnje".
Brojni stručnjaci poput Jonasa Kaisera su mišljenja da je izbacivanja Trumpa s Twittera i drugih socijalnih mreža „ispravan i važan" potez. Kontinuirano širenje tvrdnji o navodno ukradenim izborima je prevelika opasnost za demokraciju, smatra on.
Cenzura?
Istovremeno je isključenje izabranog predsjednika s jednog važnog komunikacijskog kanala i problematičan korak. Njemačka kancelarka Angela Merkel izrazila je skepsu oko trajne suspenzije Trumpovog Twitter-naloga. „Temeljno pravo na slobodu mišljenja je od elementarnog značaja", rekao je njezin portparol Steffen Seibert.
Slobodu mišljenja je moguće ograničiti, ali samo u składu sa zakonima, i to ne bi trebalo ovisiti o mišljenjima vlasnika social media platformi, dodao je Seibert: „Pod tim aspektom za kancelarku je problematična činjenica da su nalozi američkog predsjednika suspendirani."
Slično je, i to na Twitteru, argumentirao i ruski oporbenjak Aleksej Navalni. On je kritizirao tu odluku i suspenziju nazvao „činom cenzure”, koja se temelji na emocionalnim i politički motiviranim razlozima. Navalni je kritizirao i to da nije transparentno tko uopće kod Twittera donosi takve odluke i na kakvim temeljima, odnosno zašto nisu suspendirani i drugi akteri – poput ruskog predsjednika Vladimira Putina?
Čini se da je akcija Twittera, barem indirektno, pogodila i brojne druge konzervativne korisnike te društvene mreže. Neki su preko prošlog vikenda izgubili i po nekoliko tisuća followera. Nejasno je da li se to dogodilo zbog toga što su mnogi konzervativci napustili Twitter, ili je gubitak sljedbenika možda povezan s netransparentnim pravilima korištenja te platforme.
Deplatforming funkcionira
Neovisno od toga, studije i konkretni primjeri pokazuju da takozvani „deplatforming” u načelu funkcionira – barem onda kad se radi o korisnicima koji su očigledno desni ekstremisti. Deplatforming je tehnički proces u okviru kojeg se blokira pristup social media profilima određenih ljudi, odnosno drugim korisnicima onemogući pristup njihovim sadržajima.
Do tog su zaključka došli stručnjaci Instituta za demokraciju i civilno društvo (IDZ) iz njemačke Jene u okviru jednog istraživanja u decembru/prosincu prošle godine. Deplatforming, sudeći po zaključcima istraživanja, u znatnoj mjeri ograničava stupanj mobilizacije centralnih desno-ekstremnih aktera u Njemačkoj, te „im oduzima centralni resurs, na koji ciljaju njihova insceniranja: pažnju javnosti."
AfD nije bio predmet tog istraživanja, i to svjesno, kaže za DW jedan od autora studije Maik Fielitz. Zato što je malo vjerojatno da se AfD kao stranku "izbriše" s etabliranih socijalnih mreža poput Twittera ili Facebooka. „AfD je ujedno i Facebook-partija, stranka s najvećim brojem followera u Njemačkoj. AfD vrlo dobro zna koliko joj je ta platforma važna”, dodaje Fielitz. I napominje da baš zbog toga AfD djeluje oprezno na Facebooku, odnosno „prilagođava” svoju retoriku toj mreži.
U SAD-u je to drugačije. Komunikacijski stručnjak Jonas Kaiser u tom kontekstu podsjeća na primjer američkog ekstremista i teoretičara zavjera Alexa Jonesa. Prije nego što je suspendiran na Youtubeu, on je imao 2,3 milijuna pretplatnika. Nakon toga je prešao na video-portal Bitchute, gdje u ovom trenutku po Kaiserovim navodima ima oko 110.000 followera. Dakle puno manje nego ranije. Mnogi su, kaže nam Kaiser, polazili od pretpostavke da ekstremisti „ponesu” svoje sljedbenike s jedne platforme na drugu. Ali samo manji dio korisnika to doista i učini. U SAD-u su se u međuvremenu etablirale i neke alternativne mreže za esktremno desne i desničarske aktere.
Alternativno okupljalište
Te manje platforme često funkcioniraju kao njihova alternativa okupljališta. Otkako je Twitter suspendirao Trumpa, znatan porast broja korisnika bilježe primjerice live-video streaming-platforme poput „Dlive". I neki ekstremisti koji su „upali" u Kapitol, „emitirali” su uživo preko Dlive. Takve platforme u pravilu nisu tako detaljno regulirane kao Twitter ili Facebook. Hvale se kako se kod njih sve može reći, bez ikakvih ograničenja. U konačnici su sadržaji na tim platformama puno radikalniji nego kod etabliranih ponuđača. A to moglo doprinijeti dodatnoj radikalizaciji upravo onih ljudi koji su okrenuli leđa Twitteru, odnosno ljudi koji traže priključak s radikalnim alternativama. Čak je i Dlive suspendirao Nicka Fuentesa - zbog negiranja Holokausta.
Ako Twitter i Facebook nastave suspendirati korisničke naloge, to bi moglo dovesti do nastanka novih digitalnih paralelnih svjetova. Već i sad društvene mreže funkcioniraju po principu „filter mjehura": kako bi zadržali korisnike da što duže koriste njihove usluge, algoritmi tih mreža biraju sadržaje koji su „skrojeni" upravo za svakog od njih – i tako nastaju „mjehuri" u koje ne ulazi što bi eventualno proturječilo uvjerenjima korisnika.
Za sada su na istim mrežama barem aktivni politički akteri iz različitih tabora, tako barem postoji teoretska mogućnost da se tamo „susretnu" i razmijene argumente.
Maik Fielitz iz Instituta za demokraciju i civilno društvo te „razdvojene” sfere na internetu ne smatra nužno negativnom pojavom. Društvene mreže ionako „žive" od pretjerivanja, tamo se ionako ne događa stvarna razmjena, smatra on. "Već duže vrijeme online egzistiraju razne paralelne javnosti", kaže Fielitz. "I svejedno će biti dovoljno mjesta na kojima može doći do te razmjene." Ulogu u tom procesu po njegovom mišljenju igraju i klasični mediji poput novina i radio, odnosno televizija. Oni bi, smatra Fielitz, morali ponuditi višeslojni diskurs, kako bi socijalne mreže opet mogle postati ono zbog čega su svojevremeno zapravo i „izmišljene": kao mjesto za umrežavanje, i to u privatnom okruženju.