Sastanak autokrata: Erdogan kod Lukašenka

Nakon neuobičajeno brzog ponovnog zbližavanja sa Rusijom, kojim je okončano ledeno doba, koje je trajalo pola godine, Turska sada intenzivira kontakte i sa Bjelorusijom, najbližim saveznikom Moskve. Turski predsjednik Redžep Taib Erdogan u petak je posjetio Minsk kako bi otvorio jednu džamiju.

Gradnja prve džamije u bjeloruskom glavnom gradu je trajala više od deset godina. Okončanje gradnje je usporeno zbog toga jer je nedostajalo novaca. Zahvaljujući financijskoj pomoći iz Turske gradnja je mogla biti okončana. Okićena zgrada roza boje, koju nije moguće ne prvi pogled prepoznati kao džamiju, nalazi se na Tatarskij trgu,  nedaleko od gradskog centra.

Otvaranje džamije kao izgovor

Veliki dio bivše sovjetske republike na istočnim granicama Europske unije čine pravoslavci, muslimanska zajednica je pregledna. Prema vlastitim navodima u zemlji sa oko 9,5 miliona stanovnika oko 30 000 su muslimani. Većina su Tatari.

Zbog toga religija igra tek simboličnu ulogu kada je riječ o posjeti turskog predsjednika Minsku. Mnogo više bi tokom Erdoganove posjete i sastanka sa bjeloruskim predsjednikom Aleksandrom Lukašenkom u prvom planu mogli biti politički i ekonomski interesi. Tokom pripreme posjete bilo je govora o investicionim projektima, navodi se u Minsku. Posjeta ja prvobitno bila planirana za juli, ali je zbog pokušaja puča u Turskoj odgođena. 

Sličan stil vladavine

Obje zemlje desetljećima imaju bliske veze. Turska je bila prva zemlja koja je u decembru 1991. godine priznala nezavisnost Bjelorusije od Sovjetskog saveza. Lukašenko i Erdogan sa 62 godine nisu samo podjednako stari i ne nose samo iste brkove. Prilikom posjete Lukašenka Turskoj 2009. godine Erdogan je rekao da je riječ o političkim vođama sličnih karaktera. 

Njihov autoritarni stil vladavine je naposljetku činjenično postajao sve sličniji. Lukašenko je zbog ugnjetavanja opozicije još prije nekoliko godina na zapadu u medijima nazivan "posljednjim europskim diktatorom". Erdoganu se na Zapadu sve češće prebacuje da ima diktatorske osobine. Ustavna reforma, koju turski predsjednik ubrzano provodi nakon neuspjelog puča, jako podsjeća na "vertikalu moći u Bjelorusiji i Rusiji", kaže ekspert za Bjelorusiju Roman Jakovlevskiji za Deutsche Welle. 

Pad investicija

Turska je proteklih godina bila jedan od najvažnijih ekonomskih partnera Bjelorusije na Bliskom istoku i jedan od najvećih inozemnih investitora. Najveće turske investicije u Bjelorusiju su do sada bile jedan hotel, lanac kockarnica i ponuđač za mobilnu telefoniju. Ipak posljednje tri godine je mnogo turskog kapitala povučeno - od 512 miliona američkih dolara 2014. godine investicije su pale na 15 miliona tokom ove godine, kaže ekonomski ekspert iz Minska Alexander Filipov. To se dešavalao u pozadini zapadnih sankcija Rusiji, sa kojom je Bjelorusija povezana. Brutonacionalni produkt je 2015. godine pao za 3,9 procenta. 

Naoružanje u ponudi

S obzirom na sve to može se očekivati da Lukašenko želi obnoviti ekonomske veze sa Turskom. Obje zemlje imaju interese na području industrije oružja, kažu neki promatrači u Minsku. Bjelorusija bi mogla ponuditi Turskoj komunikacijske sisteme. Minsk zauzvrat treba raketnu tehnologiju.

Naposljetku Rusija je također Turskoj, koja je članica NATO-a, ponudila i vojnu suradnju, a u okviru nje i vlastite protuzračne obrambene sisteme.