O "turistima" koji su navodno plaćali da pucaju na Sarajlije

Slovenački filmski režiser Miran Zupanič bio je užasnut kada mu je njegov sunarodnjak i filmski producent Franci Zajc u februaru 2019. rekao da je čuo navode da su nepoznati stranci plaćali velike svote novca da bi djelovali kao snajperisti po Sarajevu i pucali na civile tokom opsade.

Opsada glavnog grada BiH je trajala od 1992. do 1996. godine i bila je jedna od najdužih opsada u novijoj historiji. Vojska Republike Srpske (Vojska bosanskih Srba), predvođena generalom Ratkom Mladićem, opkolila je grad, bombardujući ga i gađajući civilne ciljeve sa svojih položaja sa brda oko grada. Natpisi "Pazi, snajper!" bili su postavljeni svuda po Sarajevu - kao znak upozorenja.

Zajc je upitao Zupaniča da li bi bio voljan snimiti film o tim optužbama, ali režiser je bio skeptičan. "Nisam mogao vjerovati", rekao je Zupanič za DW. "Rekao sam da je to nezamislivo. Da to ne može biti istina. Ali i ako je istina, pomislio sam, niko neće htjeti da priča o tome pred kamerama."

Ali Zupanič nije bio u pravu. Franci Zajc je već znao osobu, koja je bila spremna da priča. "To je bio Slovenac, koji je radio za jednu veoma važnu američku agenciju”, kaže Zupanič. "Želio sam da ga upoznam i razgovaram s njim da bih dokazao sebi, a takođe i Franciju da taj čovjek laže." Iako je Zupanič DW-u nekoliko puta pomenuo ovu "veoma važnu američku agenciju", nije želio reći o kojoj se agenciji tačno radi.

Dug intervju sa „izvorom" informacija

Zupanič kaže da je sa dotičnim „izvorom" razgovarao "dugo vremena", ispitujući ga o šokantnim optužbama iz različitih uglova. Na kraju je zaključio da je izvor vjerodostojan i odlučio snimiti dokumentarac o tvrdnjama po kojima su stranci plaćali novac kako bi mogli djelovati kao snajperisti tokom opsade Sarajeva.

Tako je nastao dokumentarac pod nazivom „Sarajevski safari", koji je premijerno prikazan u glavnom gradu BiH - Sarajevu, u sklopu Al Jazeera Balkans DOC Film Festivala 10. septembra 2022. Ali čak i prije premijere, priča je šokirala Balkan.

"Jedna vrsta safarija"

Zupanič, režiser i scenarista dokumentarca „Sarajevski safari", navodne događaje opisuje kao "neku vrstu safarija, kao lov na ljude".

"Izgleda da postoje pojedinci koji misle da su iznad morala, iznad dobra i zla, iznad svakog ljudskog poretka. To su pojedinci, koji svojim postupcima traže i na trenutke čak i ostvaruju apsolutnu moć nad ljudima - uporedivu jedino sa moći koju ima Bog", kaže on.

Nema Srba koji su voljni da potvrde ove tvrdnje

U filmu se pojavljuje Zupaničev izvor. Iako nije identificiran po imenu a njegova slika je zatamnjena, korišten je njegov pravi glas, koji nije ni na koji način iskrivljen. Tim, koji stoji iza dokumentarca, je također tražio izvore na srpskoj strani i zaista ih je pronašao. Kažu, međutim, kako su oni otkazali svoje učešće prije početka snimanja. To Županića nije ni najmanje iznenadilo. "Mislim da bi osoba, koja bi pristala da priča o tome pred kamerama, bila ozbiljno ugrožena”, kaže on.

Reakcija medija bosanskih Srba

Sam Zupanič je doživio žestoke kritike i neprijateljsku reakciju od strane pojedinih medija bosanskih Srba. "Propatio sam suočen sa ljudskim i profesionalnim diskvalifikacijama, koje nikada ranije nisam doživio. Ali prihvatam ih kao dio procesa. Ako otkrijete jednu takvu priču, onda morate računati sa negativnim reakcijama", rekao je Županić za DW.

Prema pisanju Balkanske istraživačke mreže (BIRN), Veljko Lazić, predsjednik Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila i udruženja žrtava rata Republike Srpske, opisao je tvrdnje iz Zupaničevog dokumentarca kao "apsolutne i gnusne laži" i nazvao film "uvredom za Republiku Srpsku, njenu vojsku i srpske žrtve rata".

Oglasio se i bosanski izvor

U dokumentarnom filmu „Sarajevski safari" govore dva svjedoka, koji tvrde da su imali direktna saznanja o ovom fenomenu: jedan je neimenovani Slovenac, a drugi Edin Subašić, penzionisani oficir i analitičar Armije Republike Bosne i Hercegovine.

Subašić u filmu govori kako je u ratu dobio izvještaj o srpskom dobrovoljcu, koji je zarobljen tokom ratnih dejstava. Subašić kaže da je tokom ispitivanja dobrovoljac potvrdio da je među snajperistima bilo stranaca. "Analizirao sam informacije koliko je to bilo moguće i napisao sažetak i zaključak da se radi o novoj pojavi na sarajevskom ratištu, o specifičnoj vrsti neprijatelja - strancima koji nisu pravi ratni neprijatelji u agresiji protiv Bosne, ali koji ipak predstavlju istinsku opasnost”, rekao je Subašić u dokumentarcu.

Snajperisti ubili 225 ljudi tokom opsade

Tokom opsade Sarajeva, više od 300 snajperista pucalo je na stanovnike Sarajeva, rekla je nedavno za RTV Slovenije dr. Zilha Maštalić Košuta sa Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu. Navela je i da su snajperisti ubili 225 ljudi, među kojima 60 djece. Do danas nijedan snajperista nije izveden pred lice pravde.

U dokumentarcu se pojavljuju i tri osobe, koje su pogodili snajperi. Međutim, ne može se provjeriti da li su ljudi, koji su na njih pucali, bili strani snajperisti koji su platili da pucaju na civile.

Gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić je nakon premijere filma podnijela krivičnu prijavu protiv "nepoznatih osoba" koje su sijale smrt po Sarajevu, protiv ljudi koji su im pomagali i odgovornih za ubistva civila iz agresorske vojske. "Moja je dužnost da na ovaj način reagujem na činjenice, iznesene u dokumentarnom filmu 'Sarajevski safari'", napisala je ona na Twitteru.

"Važno je da je ovaj film snimljen"

"Veoma je važno da je ovaj film snimljen. On će pokrenuti priču, vjerovatno će se naći neko ko će se ipak baviti ovom mračnom temom, a onda će ko zna kakve informacije izaći na vidjelo", rekao je za DW bosanski pisac Faruk Šehić, ističući da dokumentarni film otvara nove dimenzije opsade Sarajeva.

"Nisam želio nikoga uvjeravati u ovu priču", kaže slovenački režiser Miran Zupanič. "Naprosto, film nudi svjedočanstva ljudi koji tvrde nešto, nešto toliko nevjerovatno da sam ja, kao osoba koja kreira i pravi  filmove, osjetio obavezu da to saopštim široj javnosti. A javnost će biti ta koja će suditi. Međutim, do sada za ovo nije bilo krivičnog gonjenja."

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu