Sarajevo Business Forum jača ekonomsku saradnju u regionu
18. april 2019
„Ekonomska saradnja sa zemljama u regiji se treba razvijati", smatra Amer Bukvić, predsjednika Uprave Bosnia Bank International (BBI), organizatora Sarajevo Business Foruma (SBF) koji je prerastao u tradiciju. Okupljanjem brojnih privrednih delegacija i predstavljanjem više od 300 projekata i ove godine je SBF potvrdio da je osnovna poveznica prvenstveno bogatih zemalja Istoka i zemalja Zapadnog Balkana, odnosno cijele Jugoistočne Europe.
“Radimo zajedno s regijom i imamo platformu kako da regija napreduje u ekonomiji, u investicijama. To je najbolji put za sve nas”, rekao je Bukvić na otvaranju jubilarnog 10. SBF 2019. Zajedno, kako je dodao, regija treba doći do novih vizija, vizija koje će usporiti, odnosno zaustaviti odlazak mladih u zemlje Zapadne Europe.
Odlasku mladih, sposobnih i obrazovanih ljudi 10. SBF je posvetio i posebnu panel-diskusiju, a o problemu je govorio i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik otvarajući 10. SBF. Zabrinjava ga, kako kaže, što mlade više zanima “šta se dešava u Minhenu”, nego kakve su mogućnosti u BiH. Za to su, smatra on, dijelom zaslužne i razvijene europske zemlje.
"Ljudi olako donose odluke da odu. To nije samo naša nesposobnost da zadržimo mlade ljude ovdje, nego i projekat privlačenja mladih ljudi koji provode zapadne zemlje”, kaže Dodik. Njegova želja, kako je dodao, je da se pomogne na tom planu.
“Moramo napraviti održiv ekonomski, privredni sistem. Ovdje ne živi sirotinja, već emancipovan narod. Mi moramo kao zemlja odustati od ponude jeftine radne snage, jer smo tako ohrabrivali one koji odlaze u kolonama”, naglasio je Dodik.
Pahor: EU mora biti fleksibilnija
Sigurna budućnost BiH, ali i cijelog regiona povezana je s članstvom zemalja Zapadnog Balkana u Europskoj Uniji, poručio je slovenački predsjednik Borut Pahor govoreći na otvaranju 10. SBF u Sarajevu.
Pahor je izrazio nadu da bi nakon izbora za Europski Parlament, odnosno formiranja nove Europske Komisije, procesi za proširenje EU mogli biti fleksibilniji za BiH, Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju, Kosovo. “To ne znači da treba obarati standarde, ali bi Europska Komisija to pitanje trebala gledati kao geo-strateško pitanje”, naglasio je Pahor.
Dodao je da svoje stavove ne iznosi u ime EU, već kao predsjednik jedne njene članice koja će, naglasio je, insistirati da se pitanje članstva zemalja Zapadnog Balkana u EU posmatra kao prioritet i, između ostalog, kao pitanje sigurnosti. U tom smislu, izrazio je bojazan da bi sporo rješavanje tog pitanja doprinijelo jačanju nacionalističkih snaga, te oživljavanju pitanja prekrajanja granica u regionu, što ne bi bilo dobro. Fleksibilnost EU po pitanju proširenja, dodao je, ne odnosi se na neke druge zemlje “na čekanju”, poput Turske ili Ukrajine.
S takvim stavovima složio se i Milorad Dodik, koji je naglasio kako je najvažniji prioritet BiH upravo priključenje EU. Ipak, poručio je i kako nedvosmislena želja za članstvom neće narušiti dobre odnose s nekim drugim državama.
“Od priključenja se neće odustati, ali ćemo nastaviti sarađivati s drugim zemljama”, rekao je Dodik, te pojasnio kako je svakako interes nastaviti dobre odnose s Turskom, ali i Kinom i Rusijom, kojima se preko BiH otvara poslovno tržište, posebno u energetskom sektoru, u regionu, ali i šire.
Strana ulaganja u BiH u porastu
Prema preliminarnim podacima Centralne Banke BiH, direktna strana ulaganja u BiH u stalnom su porastu u posljednjih nekoliko godina, za što bi se zasluge svakako mogle pripisati i SBF-u. Tako je, prema podacima objavljenim početkom ovog mjeseca, prošle godine zabilježen priliv od 800 miliona konvertibilnih maraka direktnih stranih investicija, što predstavlja porast od 2.8 posto u odnosu na 2017. godinu, a očekuje se da će se trend rasta nastaviti i u ovoj godini.
Na listi stranih ulagača u BiH, prema podacima Agencije za unapređenje stranih investicija (FIPA), vodi Austrija, a slijede je Hrvatska, Srbija i Slovenija. Premda su delegacije Turske zemalja Zaljeva tradicionalno među najbrojnijima na SBF-u, te zemlje nisu na listi 10 vodećih zemalja - investitora u BiH.
Arapski investicijski bum u Srbiji
Turska i Ujedinjeni Arapski Emirati pak bilježe značajne investicije u susjednoj Srbiji. Kako je nedavno izjavio srbijanski ministar financija Siniša Mali, “vrijednost arapskih investicija u Srbiji u posljednjih nekoliko godina povećana je za 600 puta”, a uključuje ulaganje kompanije kao što su Mirabank, Elite Agro, Beograd na vodi, Port Dubai ili Etihad Airways. Samo prošle godine, prema riječima ministra, trgovinska razmjena između Srbije i Emirata iznosila je 184 miliona dolara, čineći suficit na srbijanskoj strani.
Turska je također zainteresirana za ulaganja u regiju, a Fuat Oktay, turski potpredsjednik, na SBF 2019. naglašava posebnu važnost izgradnje autoputa Sarajevo - Beograd, ističući da je taj projekat, zapravo, “izvor stabilnosti” za dvije zemlje. Oktay je također naglasio kako je Turska svakako spremna da kroz nastavak trilateralnih odnosa pomaže ekonomsku saradnju BiH, Srbije i Hrvatske, te svoja iskustva podijeli s tim zemljama.
Visoki gosti iz cijelog svijeta
SBF organizira Bosnia Bank International (BBI), banka zasnovana na principima islamskog bankarstva, u saradnji sa Islamic Development Bank (IsDB), a ovogodišnjem skupu u Sarajevu prisustvuje i oko 50 privrednika iz zemalja Zaljevskog vijeća za saradnju (Gulf Cooperation Council - GCC), te poslovnog foruma IsDB - THIQAH, koji okuplja neke od najbitnijih korporacija u tom dijelu svijeta, ali i najbogatije ljude Arapskog poluotoka.
Među brojnim učesnicima su i predstavnici Investicijske korporacije Dubaia (DIC), koji su već prije iskazali interes za razvoj bh. privrede kroz ulaganja u projekte u BiH, što su i potvrdili dosadašnjim ulaganjima u Hepok i Bosnaplod. Inače, DIC je vlasnik nekoliko hotelskih lanaca, ali i ekskluzivne marine u susjednoj Crnoj Gori - Porto Montenegro.
Forumu prisustvuju i brojni zvaničnici i predstavnici poslovnog svijeta Turske, Malezije, Libije, Kuvajta... ali i zemalja regiona - Srbije, Hrvatske, Crne Gore, Slovenije.