EU želi smanjiti broj migranata

Nakon što je ukrajinski predsjednik vodio razgovore u četiri oka i pojedinačno sa gotovo svakim od 27 šefova država i vlada okupljenih na samitu Evropske unije u Briselu, primio ga je i belgijski kralj Philippe. Potom je Volodymyr Szelenskyj u večernjim satima otputovao za Kijev. Samit na vrhu uvjerio ga je u solidarnost i podršku EU Ukrajini. Tek nakon odlaska Zelenskog učesnici samita su se posvetili pitanjima koja su inače bila na dnevnom redu.

Specijalni samit EU prvobitno je sazvan u decembru, kako bi se razgovaralo o komplikovanoj, zajedničkoj migrantskoj politici EU.

Povećava se broj migranata

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen pripremila je nekoliko panoa kako bi šefovima vlada još jednom ukazala na ozbiljnost situacije. Broj tražilaca azila u EU u 2022. godini drastično je porastao za 46 posto u odnosu na prethodnu godinu. Pored 924.000 tražilaca azila, tu je i oko četiri miliona ukrajinskih ratnih izbjeglica. Zemlje poput Njemačke, Austrije, Holandije i Belgije osjećaju se preopterećeno kada je u pitanju smještaj tolikog broja ljudi. „Migracije su evropski izazov na koji je potreban evropski odgovor", rekla je von der Leyen i dodala kako je na samitu još jedanput jasno ukazano na ovaj problem.

Njemački kancelar Olaf Scholz, koji je zbog velikog broja imigranata pod pritiskom njemačke javnosti, rekao je u Briselu da je važno razviti "zajedničke perspektive". On misli da je to moguće. „Ovo nije vrijeme kada se, od konferencije do konferencije, donose nove odluke već kada se definišu zajednički ciljevi, koji bi se ove godine mogli pretočiti u praktičnu politiku", rekao je Scholz.

Međutim, Evropska unija već najmanje šest godina pokušava da već definisane ciljeve – odnosno smanjenje broja migranata – pretvori u praktične zakone. Komisija EU je u više navrata stavila na sto niz zakonskih prijedloga. Do sada, međutim, države članice nisu uspjele da se dogovore o nekim značajnijim, novim propisima.

Neriješeni sukobi unutar EU

Zemlje na vanjskim granicama EU, u koje spadaju Grčka, Italija, Hrvatska, Bugarska, Malta i Kipar, godinama se žale na priliv migranata i preveliko opterećenje, dok su zemlje krajnjeg odredišta za migrante poput Njemačke, Austrije i Francuske godinama insistirale da zemlje EU, preko čijih vanjskih granica migranti ulaze na tlo EU, budu odgovorne za njih i za proceduru dobijanja azila. Dogovor o raspodjeli migranata - prema kvotama ili dobrovoljno - više puta je propadao. Premještanje postupka azila u centre za azil u južnoj Evropi ili čak u Sjevernoj Africi nije uznapredovalo dalje od faze planiranja. Zemlje poput Švedske, Danske, Poljske i Mađarske već godinama imaju restriktivnu politiku prema migrantima sa Bliskog istoka i Afrike. Međutim, Danska je upravo odustala od svog plana da prenese procedure azila u Ruandu, zbog previše praktičnih i zakonskih prepreka.

Evropska komisija je na samitu u Briselu pokušala još jednom da pokrene ovo pitanje i predložila bolju zaštitu vanjskih granica EU. To bi značilo sprječavanje prelaska granice duž „zelene linije" i van graničnih prelaza. Osim toga, sa zemljama porijekla i tranzitnim zemljama migranata bi se trebalo pregovarati o sklapanju sporazuma za njihovo vraćanje. Ni ovo nije nov pristup. Ali, po prvi put Evropska komisija izričito preporučuje korištenje razvojne pomoći, trgovinskih sporazuma i viznih propisa kao poluge kako bi se mogli zaključiti sporazumi o vraćanju migranata. Njemačka vlada se do sada opirala ovom pristupu. Kancelar Scholz je rekao da repatrijacija može uspjeti samo ako se postignu "fer sporazumi" sa zemljama porijekla.

Više prisilnih povrataka kao rješenje?

Učesnici samita su se izjasnili za povećanje broja deportacija i repatrijaciju odbijenih tražilaca azila. Sveukupno, stopa vraćanja migranata je 21 posto. To znači da je od 340.000 stranaca, koji su morali napustiti EU 2021. godine, samo 70.500 stvarno napustilo EU. Kako će se postići povećanje izgona ostaje prilično nejasno čak i nakon čitanja rezolucije sa samita. Od agencije EU za azil "EASO" sa sjedištem na Malti traži se da izradi smjernice za deportacije i kriterije za međusobno priznavanje odluka o prisilnom povratku migranata. Njih bi se tada, prema deklaraciji samita, trebale pridržavati i sve države članice EU.

Kancelar Olaf Scholz se založio za omogućavanje legalnog umjesto neregularnog useljavanja, jer su demografski ostarjelim društvima u EU (puno više starih nego mladih ljudi) potrebni kvalifikovani radnici na tržištu rada. On nije iznio detalje mogućeg postupka. "Još se nismo usaglasili po svim tačkama," rekao je Scholz. Ali, diskusija se odvija umjerenije nego 2014. i 2015. godine, kada je više od milion ljudi iz Sirije došlo u EU.

Evropska komisija također predlaže da se još jednom pozabavi osjetljivim pitanjem solidarne raspodjele migranata i izbjeglica u EU, što je godinama dovelo do ogorčenosti i sporova među državama članicama. Trebalo bi razgovarati i o takozvanoj unutrašnjoj migraciji, odnosno daljem kretanju migranata iz Grčke, preko brojnih zemalja EU, pa sve do Njemačke ili Austrije, preporučuje EK. No, ovaj prijedlog se ne pojavljuje u rezoluciji sa ovog samita.

Više ograda?

Austrijski kancelar Karl Nehammer je na samitu zatražio da EU sufinansira ograde na vanjskim granicama, na primjer između Bugarske i Turske. Evropska komisija, Luksemburg, Njemačka i druge zemlje su do sada odbijale da finansiraju zidove i ograde. Međutim, EU godinama plaća subvencije za tehnologiju nadzora, opremu za graničare, sredstva komunikacije i osoblje Agencije za zaštitu granica Frontex. Stoga će Evropska komisija uskoro predstaviti "sveobuhvatnu strategiju za upravljanje granicama". Predsjednica EK von der Leyen najavila je dva pilot projekta u kojima će se testirati granična kontrola i registracija tražilaca azila.

Ograde i utvrde već godinama niču na vanjskim granicama EU, posebno u Grčkoj, Bugarskoj, Mađarskoj, Hrvatskoj, Poljskoj, Litvaniji i Španiji. U međuvremenu se one protežu na oko 2.000 kilometara. Prije deset godina njima je bilo pokriveno svega 300 kilometara granice. Italija želi da svoje luke učini što nepropusnijim za imigrante i da privatnim spasilačkim brodovima na moru nametne strožija pravila.

Visoki predstavnik Evropske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell rekao je na samitu u Briselu da izgradnja "tvrđave Evrope" dugoročno neće pomoći. "Ljudi napuštaju svoje zemlje jer tamo nemaju budućnosti. Tamo nema mira niti stabilnosti. Zato mora postojati više legalnih načina da se stigne u Evropu", zaključio je Borrell.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu