RS grca u dugovima: "Na ulicu po prava"

Zbog nekontrolisanog poskupljenja u ovoj godini, trgovački lanci u Sloveniji odlučili su da snize cijene za nekoliko stotina proizvoda za čak 50 odsto. Uglavnom je riječ o prehrambenim i ostalim proizvodima za domaćinstvo. Hrvatska je zamrzla cijene za preko 30 osnovnih životnih namirnica. U Federaciji BiH poslodavci su pristali da se spisak proizvoda sa ograničenom maržom proširi sa devet na 34 artikla, čije cijene bi bile zamrznute do kraja godine.

U Republici Srpskoj su čekali na Srbiju, koja je snizila cijene 37 proizvoda za 25 odsto. Ministarstvo trgovine i turizma RS ranije je pokrenulo kampanju „odgovoran poslodavac“, koji je trebao da privuče trgovačke lance na smanjenje cijena. Rezultat nije bio zavidan.

Začini

„Ovo je nastavak kampanje, gdje smo pored tržnih centara obuhvatili i proizvođače iz Republike Srpske, koji žele da se odreknu dijela marže“, rekao je ministar trgovine i turizma u vladi RS Denis Šulić, obrazlažući mjere kojima će nekoliko proizvoda iz asortimana robe široke potrošnje, biti dostupniji građanima.

„Tirolska kobasica, majoneza, začin. Čuj začin. Pileća pašteta, deterdžent za suđe. Ako vam je ovo pet udarnih stavki, šta je sljedeće što javnost može očekivati. Konac za zube? Ovo je ruganje narodu“, rekao je poslanik opozicione Liste za pravdu i red u Narodnoj skupštini Milan Savanović, komentarišući nove mjere.

Reakcije građana na nove mjere kreću se od pohvale do potpunog nezadovoljstva.

„Svaka čast. Samo treba još artikala da bude sniženo. Imam osjećaj kad uđem u prodavnicu da cijene rastu svaki dan. To treba zaustaviti“, kaže Milan iz Banjaluke.

Njegova sugrađanka Kova, ima drugu poruku.

„Sve su uništili i sve su prepustili tržištu. Radim u prosvjeti, imam manju platu od konobara. Ne želim ničije zanimanje da omalovažavam ali je nenormalno da nikom ne smeta ovakvo stanje. Cijene su nenormalne, plata mi ne izdrži ni do pola mjeseca. O kakvoj stabilnosti pričaju samo da mi je znati. Kao da živimo paralelne svjetove“, kategorična je Kova.

Zasmetalo je to i sindikatima u Republici Srpskoj, iako još nije jasno da li je najavljeni protest budžetskih korisnika pokušaj da se smiri nezadovoljno članstvo ili zaista namjera da se skrene pažnja na težak položaj.

 Od „boljeg dijela BiH“ do pobune sindikata

Predstavnici 30 hiljada radnika u javnom sektoru, među kojima je i policija, najavili su protest za 29. septembar. Tvrde da ih je vlada RS izigrala jer nije povećala plate na osnovu potpisanog sporazuma prošle godine. Tako će na ulicu izaći javna uprava, policija, ljekari, medicinski tehničari i pravosuđe.

„Svi mi znamo u kakvoj državi živimo i da će biti pritisaka, ali ćemo reagovati na pritiske na svakog radnika od strane njihovih direktora. Članovi pet sindikata će se okupiti ispred te institucije i poslati poruku šta mislimo o njemu", kaže predsjednik Sindikata uprave Božo Marić.

„Ovo više ne može ovako. Haos. Očekujem da me neko nazove i kaže da je sve otkazano. Ne bi bilo prvi put. Nekoliko puta smo pokušali da izađemo na protest i ukažemo da je sve u raspadu ali bi u zadnjem trenu sve bilo odgođeno“, kaže nam jedan ljekar u banjalučkom Domu zdravlja. 

Dok članovi vlade RS ali i politički prvaci vladajuće koalicije danima pokušavaju protest da predstave kao „instrukciju iz stranih ambasada", sindikalci upozoravaju vladu da se ponaša kao „uspavana ljepotica",  ne obraćajući pažnju na zahtjeve radnika. Međutim, u Ministarstvu finansija RS ne miruju. Novom emisijom obveznica 15. put ove godine, vlada je zadužila Republiku Srpsku za novih 15 miliona maraka i pokazala, kako kažu ekonomisti, da budžet manjeg bh. entiteta ne može izdržati obaveze i ono što je predviđeno planom. Ako se ovom dodaju i prekidi finansijske pomoći od strane međunarodnih institucija, iz kojih se dobrim dijelom krpio budžet, teško da će sindikat uspjeti da se izbori za svoje zahtjeve.

Njemačka preusmjerila pomoć sa RS na entitet FBiH

Njemačka vlada je zamrznula finansiranje tri energetska i jednog komunalnog projekta u entitetu RS u vrijednosti od 105,3 miliona evra, koje se trebalo realizovati preko Njemačke razvojne banke (KfW).  Njemačka ambasada u Sarajevu je odluku o prekidu pomoći obrazložila "stalnim blokadama državnih institucija i pokušajima da se oslabi država".

Krajem 2022. Njemačka je preusmjerila 220.000 evra, prvobitno namijenjenih za obnovu kotlovnice za grijanje u kasarni u Doboju. Taj novac je otišao za obnovu kasarne Oružanih snaga BiH u Visokom.

Jedan od blokiranih projekata je i izgradnja vjetrolektrane Hrgud u Berkovićima, 50 kilometara od Trebinja. Načelnik Berkovića Nenad Abramović (SDS) je za medije u BiH tada rekao da Elektroprivredu RS smatra za krivca, napominjući da je rok za izgradnju bio tri godine i da je Hrgud trebao da bude na mreži u RS još 2018. godine. Navodi i da su u okviru istog njemačkog projekta bile i dvije vjetroelektrane u FBiH, koje su u međuvremenu izgrađene i rade.

Obustavljeni i drugi dotoci novca

Aranžmana sa MMF-om nema već dugo jer je jedan od uslova za dobijanje novca od ove međunarodne kreditne institucije sprovođenje reformi u BiH. S obzirom da već dugo nema značajnog političkog dogovora, ne očekuje se realizacija kredita koji su se ranije u RS koristili isključivo za pomoć u krpljenje budžeta. Za razliku od Svjetske banke i EBRD-a, MMF ne finansira projekte, što znači da novac koji pozajmljuju nije namijenjen za određeni projekt.

Posljednjih mjeseci prekinuto je nekoliko projekata Svjetske banke i  EBRD-a, poput izgradnje puteva ili opremanja bolnice, upravo zbog političke situacije i poteza vlasti u RS, koji se prvenstveno odnose na zakone o neobjavljivanju odluka Ustavnog suda BiH ali i visokog predstavnika. 

Nedavno je Bosna i Hercegovina iz Evropskih fondova dobila 303 miliona evra za različite projekte, ali nijedna marka nije doznačena Republici Srpskoj. Iz Delegacije EU tada su rekli da je razlog taj što "projekti Vlade RS nisu bili dobro pripremljeni”, iako mnogi smatraju da se radi o posljedicama politike koja se u Banjaluci vodi.

Rast plata veći od rasta inflacije

Vlast u RS do sada je pronalazila izvore finansiranja kroz zaduženja na domaćim i međunarodnim berzama i u tom periodu plate su rasle za nekoliko procenata. Premijer Radovan Višković tvrdi da su plate toliko rasle da su premašile rast inflacije.

„Zvanična inflacija u RS za 2022. bila je 15,7 odsto. Da li je to povećanje plata veće od inflacije? Jeste. Jesmo li povećavali plate i prije nego što je sindikat i bilo ko tražio? Jesmo. Da li ćemo to raditi i u narednom periodu? Hoćemo“, kaže Višković, podsjećajući na povećanje plata budžetskim korisnicima u prošloj godini u ukupnom iznosu od 25 odsto. Ali ove godine povećanja neće biti, što je nekoliko puta poručeno iz vlasti.

Ta povećanja plata došla su u izbornoj godini, a tada je osigurana i jednokratna pomoć za penzionere. Od gotovog novca i povećanja plata, „boljem dijelu BiH" preostalo je da moli trgovačke lance da smanje maržu na osnovne životne namirnice. Oni koji malo bolje poznaju materiju, kažu da se time ništa neće postići.

Upozorenje MMF-a

„Ne vidim razlog zašto bi onaj koji ima sve poluge i alate nekoga molio da izađe u susret i praktično pravio reklamu tim trgovcima, a koji su do sada zloupotrebljavali situaciju na tržištu. Bojim se da je to više politički, odnosno reakcija na ono što se radi u susjedstvu", kaže ekonomista Igor Gavran.

Dok u vladi govore o ekonomskoj stabilnosti a svakog ko govori drugačije proglase pijunom neke strane ambasade, Međunarodni monetarni fond predlaže vlastima RS smanjenje tekuće potrošnje. U izvještaju MMF-a se navodi da Federacija BiH ima umjerene potrebe za finansiranjem u ovoj godini, dok RS mora da se zaduži za 1,2 milijarde maraka za finansiranje duga i budžetskog deficita.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu