Reforme u BiH: novi optimizam ili stari problemi?

Prvih pola sata panela pod naslovom "Nova vlada, novi reformski napori", međunarodne konferencije o Bosni i Hercegovini, koja je u organizaciji  Aspen Instituta iz Berlina i Društva za jugoistočnu Europu iz Münchena početkom tjedna održana u njemačkoj metropoli, širio se duh blagog optimizma. "Mislim da smo uspjeli prebaciti fokus na Bosnu i Hercegovinu u mnogo pozitivnijem svjetlu. Mi moramo iskoristiti ovaj zamah dobiven dodjeljivanjem kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini, kako bi ga ispunili rješavanjem 14. točaka zahtjeva Europske komisije", rekao je na početku panela Visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt.

Iskoristiti povoljni trenutak

On je rekao kako je sada glavno pitanje kako implementirati te točke koje je Europska komisija još 2020. navela kao zadaću u napretku prema Europskoj komisiji. Schmidt smatra kako se građani moraju početi tretirati kao građani a ne pripadnici određene nacije. "Mi to možemo učiniti bez promjene Ustava", rekao je Visoki predstavnik. On je , ukazujući na rat u Ukrajini, rekao kako treba poslati jasan signal onima koji se zalažu za razmjenu teritorija a ta se poruka, kako je rekao, "mora jasno čuti i u Beogradu". Schmidt je u trenutne probleme, koji se nalaze na putu ka stabilizaciji zemlje i stanju koje je potrebno za provođenje reformi, ubrojao i opstrukciju rada Ustavnog suda BiH koju provodi službena Banja Luka.

I Anna Lührmann, državna tajnica za Europu pri ministarstvu vanjskih poslova u Berlinu, je boravila ovog mjeseca u Sarajevu gdje je, kako je svjedočila preko video-linka, stekla dojam da se nešto pokreće s mrtve točke. Tamo su joj, kako prenosi, rekli da je manjak političke volje jedino što u BiH nedostaje na ubrzanom putu ka Europskoj uniji. Ona je zaključila da su, usprkos tome što mnogima u političkom sustavu ovakvo stanje odgovara, prvi koraci nove vlade ipak donijeli neke pomake. "Ali ja sumnjam da će to biti dovoljno", zaključila je Lührmann.

Izvjesni optimizam

Susanne Schütz, direktorica odjela za jugoistočnu Europu pri njemačkom ministarstvu vanjskih poslova se pridružila opreznom optimizmu drugih dvoje predstavnika njemačke politike za jugoistočnu Europu. "S novom vladom i kandidatskim statusom, sada je vrijeme da se postigne neki napredak po pitanju reformi. Moji sastanci u BiH početkom mjeseca su mi pokazali da je prisutan određeni optimizam u pogledu napretka u reformskom procesu", rekla je Schütz. Ona je dodala kako je sadašnja situacija "prilika koja se ne smije propustiti". "Mi očekujemo da svi politički čimbenici pokažu volju za napretkom", zaključila je Schütz.

"Mi primjećujemo određene napretke ali to ni izbliza nije dovoljno posebno ako imamo u vidu predstojeće izvješće Europske komisije o napretku BiH koje očekujemo u listopadu (oktobru)", rekla je Schütz koja je posebice istaknula napretke u reformama koje se tiču vladavine prava u što spada i suradnja s Eurojust-om kao i borba protiv pranja novca ali i kontrolu granica.

Bez novca za secesioniste

I ona je iznijela oštre kritike na račun vlade u Banja Luci i njenog negativnog učinka na napredak cijele Bosne i Hercegovine i rekla kako zbog te politike Njemačka blokira sredstva namijenjena infrastrukturnim projektima u Republici Srpskoj. "Nitko ne može očekivati da će novac njemačkih poreznih obveznika ići onima koji se zalažu za secesiju", rekla je Schütze osuđujući i napade na Visokog predstavnika tražeći reakciju međunarodne zajednice.

Sličan optimizam je vladao i početkom mjeseca kada je u Berlinu u svoj nastupni posjet ministrici vanjskih poslova Njemačke Annaleni Baerbock stigao njen sarajevski kolega Elmedin Konaković i kada je njemačka ministrica zaključila da se stvari u Sarajevu nakon formiranja vlasti pomiču nakon dužeg razdoblja. "Nova BiH vlada je već obavila važne pripreme u Ministarskom vijeću, za što imate naše izričito priznanje", rekla je Baerbock.

"Stanje je gore nego što je bilo"

No predstavnici civilnih društava prisutni na panelu u Berlinu predstavili su potpuno drugačiju, mračniju sliku svakodnevice u BiH. Srđan Blagovčanin, direktor Upravnog odbora Transparency Internationala za BiH je rekao kako se stanje s korupcijom, jednim od glavnih uzroka društvenog zastoja u BiH, dodatno pogoršalo. "BiH je treća najgora zemlja u Europi kada je u pitanju korupcija a 90 posto zaposlenja ide kroz stranačku pripadnost", rekao je Blagovčanin. On je izrazio pesimizam kada je u pitanju pronalaženje političke volje za provođenje reformi jer, kako je rekao, za kleptokratsku elitu je status quo u interesu.

Leila Bičakčić iz Centra za istraživačko novinarstvo u Sarajevu (CIN) je ukazala i na mračni aspekt novinarske svakodnevice u BiH. "Prema jednom ispitivanju, dvije trećine smatra da je u redu fizički kažnjavati novinare a to je krivnja političara koji huškaju na one koji kritički izještavaju o stanju u državi", rekla je Bičakčić.

Analitičarka Majda Ruge iz Europskog vijeća za vanjske poslove se otvoreno zapitala otkuda prisutnim političarima toliki optimizam posebice ako se uzme u obzir Milorad Dodik i njegovo po zemlju destruktivno djelovanje. "Mislim da je od implementacije reformi veći problem Milorad Dodik", rekla je Ruge.

Status na kredit

Lührmann, Schütze i Schmidt su zaključili kako će najkasnije u listopadu (oktobru), kada bi trebalo biti predstavljano novo izvješće o napretku, biti jasno uzima li nova vlada zadatak o provođenju reformi ozbiljno. Međutim nije rečeno koje bi posljedice bile za zemlju ako izvješće ne bude pozitivno. Kako se moglo naslutiti iz izlaganja Christiana Schmidta, BiH je zbog novonastale geopolitičke situacije dobila na važnosti i nije za očekivati da bi Bruxelles i Berlin sada od ove zemlje digli ruke.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu