Rat u Ukrajini: Globalizacija sukoba ili mir za teritorij?

Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock, koja se nalazi u službenoj posjeti Kini, ponovno je upozorila kinesko rukovodstvo da ne pruža vojnu podršku Rusiji u njenom agresorskom ratu protiv Ukrajine. To bi imalo posljedice, rekla je Baerbock u Pekingu, osvrćući se na izvještaje da Kina ruskoj vojsci isporučuje borbene dronove. „Jasno smo dali do znanja da bi to predstavljalo novu dimenziju", rekla je Baerbock nakon sastanka s kineskim ministrom vanjskih poslova Wang Yijem.

Ona upozorava da ruski predsjednik Vladimir Putin, uz sudjelovanje sjevernokorejskih vojnika, uvlači jugoistočnu Aziju u rat protiv Ukrajine. „To ne može biti u interesu Kine", rekla je Baerbock tijekom posjeta Pekingu.

Nakon sastanka s kineskim kolegom Wang Yijem Baerbock je novinarima izjavila kako se tokom razgovora zalagala za aktivniju kinesku ulogu u okončanju rata u Ukrajini. To je, smatra Baerbock, potrebno baš zbog toga što Njemačka i Kina dolaze „iz različitih perspektiva". „Pravedan mirovni proces je potrebniji više nego ikad prije", naglašava njemačka ministrica.

Sjevernokorejski vojnici globaliziraju rat u Ukrajini

Tu perspektivu potvrđuje i Nicole Deitelhoff, voditeljica Instituta za istraživanje mira u Frankfurtu. Angažman sjevernokorejskih vojnika na strani Rusije mogao bi, prema njenom mišljenju, globalizirati rat koji Rusija vodi protiv Ukrajine. „Ako se izvještaji o borbenim operacijama sjevernokorejskih vojnika u ratu u Ukrajini potvrde, Sjeverna Koreja, kao izvaneuropska nacija, postaje ratna strana, a sukob se time globalizira", piše Deitelhoff u članku za berlinski "Tagesspiegel", osvrćući se na slanje oko 10.000 sjevernokorejskih vojnika na front u Ukrajini.

Scholz iznenada stigao u Kijev

Diplomatska aktivnost Njemačke u vezi s Ukrajinom se trenutno intenzivira. Rano jutros je njemački kancelar Olaf Scholz iznenada posjetio Kijev. Po dolasku vlakom, on je najavio dodatne isporuke oružja Ukrajini u vrijednosti od 650 milijuna eura još tijekom prosinca. „Želim ovdje jasno staviti do znanja da će Njemačka ostati najjači podržavatelj Ukrajine u Europi", rekao je. „Ukrajina može računati na Njemačku."

Njegova posjeta znak je solidarnosti s državom koja se više od 1000 dana „herojski brani od nemilosrdnog ruskog agresorskog rata", kazao je Scholz i dodao: „Kažemo ono što činimo i činimo ono što kažemo."

Tijekom posjeta u Kijevu planira se sastati s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskijem. Posjet nije bio unaprijed najavljen zbog sigurnosnih razloga, budući da je Kijev trenutno često meta ruskih napada dronovima.

Mir za teritorij?

No nije isključleno da će njemački kancelar u Kijevu sa Zalenskim razgovrati i o mogućim opcijama za prekid ratnih aktivnosti u Ukrajini. Takva razmišljanja su u svakom slučaju sve glasnija. Tako bivši glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg smatra da je privremeno prepuštanje teritorija Ukrajine Rusiji opcija za brzo okončanje rata. „Ako linija primirja znači da Rusija i dalje kontrolira sve okupirane teritorije, to ne znači da Ukrajina mora trajno odustati od tih područja", rekao je budući predsjednik Minhenske sigurnosne konferencije portalu "Table.Briefings".

Važno je da vlada u Kijevu zauzvrat dobije sigurnosna jamstva, što bi moglo uključivati članstvo u NATO-u, ali postoje i „druge mogućnosti za naoružavanje i podršku Ukrajini". Stoltenberg je podržao zahtjev Zelenskog da se tijekom primirja ne prepuste teritoriji Rusiji, ali je naglasio kako je to, s obzirom na vojnu situaciju u Ukrajini, trenutno malo vjerojatno.

Zelenskij: Zauzimanje okupiranih područja moguće samo diplomatskim putem

Prema izvješću japanske novinske agencije Kyodo News, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij priznao je da bi njegova zemlja mogla vratiti dio područja okupiranih od strane Rusije samo diplomatskim putem. U intervjuu je izjavio da je Ukrajini teško vojnim sredstvima u potpunosti vojno povratiti okupirana. „Naša vojska za to nije dovoljno jaka. To je istina", navodi japanska agencija riječi Zelenskog. On je još dodao: „Moramo pronaći diplomatska rješenja." Međutim, takvi koraci mogli bi se razmotriti tek „kada znamo da smo dovoljno jaki".

Osvrćući se na mogući povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću, Zelenskij je izjavio kako će budući američki predsjednik i njegovi suradnici analizirati „plan pobjede" ukrajinske vlade koji je ukrajinski predsjednik nedavno predstavio. Oni znaju da je taj plan usmjeren na dovođenje Ukrajine u „snažnu poziciju" kako bi diplomacija bila moguća. Zelenskij očekuje daljnje razgovore s Trumpom kako bi se „određeni aspkti detaljnije objasnili". „Ali kapitulacije Ukrajine neće biti. To je činjenica, i mislim da on to razumije", rekao je ukrajinski predsjednik.

Već ranije je Zelenskij istaknuo da je ulazak Ukrajine u NATO „od presudne važnosti" za uspostavu mira u Ukrajini.

Visoka predstavnica EU predlaže mirovne trupe EU-a

Istovremeno je nova visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku, Kaja Kallas, predložila da i vojnici iz zemalja Unije sudjeluju u mirovnoj misiji u Ukrajini u slučaju dogovora o prekidu varte. Vojnici za takve mirovne trupe mogli bi doći iz zemalja koje su se ranije otvoreno zalagale za slanje trupa, poput Francuske ili baltičkih država, rekla je bivša estonska premijerka tijekom razgovora s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskijem i ministrima u Kijevu.

Pitanje kako osigurati potencijalno primirje u Ukrajini postavlja se u svjetlu predstojeće promjene vlasti u SAD-u. Donald Trump bi, kao predsjednik, mogao pokušati prisiliti Ukrajinu i Rusijuna pregovore, prijeteći Ukrajini obustavom vojne pomoći u slučaju odbijanja, dok bi Rusiju mogao pritisnuti prijetnjom povećanja vojne pomoći Kijevu.

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu