Rat u Ukrajini: dugačka ruka Moskve u Njemačkoj

„Rat Rusije protiv Ukrajine znači i prekretnicu za unutrašnju bezbjednost", rekla je njemačka ministarka unutrašnjih poslova Nensi Fezer predstavljajući u Berlinu izvještaj Kancelarije za zaštitu ustava za 2022.

- pročitajte još: Njemački BND: „Rusija je u našim mrežama“

Pored nje je Tomas Haldenvang, predsjednik Savezne službe za zaštitu ustavnog poretka (BfV), odnosno unutrašnje tajne službe ili državne bezbjednosti. Prijetnje koje predstavljaju ruske špijunske aktivnosti su ponovo porasle, naglasio je on.

Kao odgovor na to, Njemačka je ubrzo nakon početka rata protjerala 40 ruskih diplomata koji su bili akreditovani u ambasadi u Berlinu, a osumnjičeni su za špijunažu.

- pročitajte još: Opasne veze - tajne službe pod ruskim uticajem

Uprkos tome, šef BfV u budućnosti očekuje više pokušaja uticaja od strane Kremlja.

Putin je opasniji od Kine

„Čak i ako takve mjere kratkoročno imaju efekta, Rusija će prilagoditi svoje metode i u budućnosti postupati na tajniji i agresivniji način". Kad to kaže, Haldenvang misli na kibernetičke napade i ilegalne oficire tajne službe koji bi mogli da se kreću Njemačkom s lažnim identitetom. A u poređenju s drugim zemljama, posebno Kinom, on smatra da je Vladimir Putin opasniji.

Generalno, moglo bi se reći da su ruske službe robustnije i da koriste sva sredstva, ponekad i takva za koja mislite da ih ima samo na filmu. „U krajnjem slučaju, ruske službe su u stanju i da ubijaju ljude", tvrdi šef BfV.

Sve više ruske propagande

Služba za zaštitu ustava takođe je zabrinuta zbog sve veće propagande Kremlja u Njemačkoj. To uključuje proruske grupe koje odobravaju ilegalni agresorski rat u Ukrajini. Njihov cilj, kao i cilj ruskog predsjednika Vladimira Putina je sljedeći: da pridobiju ljude iz bivšeg Sovjetskog Saveza koji sada žive u Njemačkoj.

„Putin tu grupu ljudi vidi kao 'svoje Ruse', ljude na koje želi da utiče", ukazuje Tomas Haldenvang. Međutim, on kaže da dijaspora u Njemačkoj koja govori ruski jezik uglavnom nije podložna ruskoj propagandi.

Najveća prijetnja: desni ekstremisti

Mješovita slika se pojavljuje kada se posmatra ljevičarski ekstremistički spektar. Prema obavještajnom izvještaju, rat se tamo oštro osuđuje. „Međutim, dijelovi scene ne smatraju samo Rusiju agresorom, već i NATO, SAD i uopšte Zapad ili imperijalizam, opisuju kao uzrok rata", kaže Haldenvang.

I kod desničarskih ekstremista Kancelarija za zaštitu ustava bilježi pokušaje da se kapitalizuje agresorski rat. „Međutim, ti provokatori nisu uspjeli da se mobilišu širom zemlje za svoje akcije."

Ipak, desničarski ekstremizam ostaje najveća prijetnja slobodnom, demokratskom poretku i bezbjednosti, naglašavaju i Tomas Haldenvang i ministarka Nensi Fezer.

- pročitajte još: Sve aktivnije suparničke tajne službe u Njemačkoj

Zaključak njih dvoje glasi: Prijetnja od špijunaže, kibernetičkih napada i kampanja dezinformacija se povećala – uglavnom od strane Rusije od početka rata u Ukrajini. Ali, i druge zemlje su u fokusu: Kina, Iran, Sjeverna Koreja i Turska.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu