Rat kao teret za ukrajinsku demokraciju

Ukrajinski parlament je u četvrtak podržao produženje ratnog stanja za još 90 dana do 15. novembra. Ukrajina je proglasila ratno stanje 24. februara 2022. kada je Rusija pokrenula invaziju na svog susjeda. Zakon je nekoliko puta produžavan i zabranjuje napuštanje zemlje muškarcima od 18 do 60 godina. Isto tako, dok traje ratno stanje - ne mogu se održati izbori. U Ukrajini su u oktobru 2023. bili planirani parlamentarni izbori  a predsjednički izbori bi trebalo da se održe u martu slijedeće 2024. godine.

U Ukrajini je politička moć koncentrirana u jednoj osobi: Volodimiru Zelenskom. Ne samo da je predsjednik, nego njegova stranka Sluga naroda ima i apsolutnu većinu u Verhovnoj Radi, ukrajinskom parlamentu. Od početka ruskog napada parlamentarne rasprave protječu u mnogo blažem konfliktnom ozračju. "Naravno, pitanja koja se odnose na zaštitu nacionalne sigurnosti danas zahtijevaju posebnu pažnju i osjetljivost", kaže zastupnica Irina Heraščenko.

Optužbe za cenzuru

Heraščenko je članica stranke Europske solidarnosti bivšeg predsjednika Petra Porošenka. Političarka ističe da njezina stranka nerado kritizira Vladu i da se oslanja na "jedinstvo". No optužba za političku cenzuru je utoliko ozbiljnija. Kritika ove zastupnice posebice se odnosi na takozvani "Telemaraton". Na početku ruskog napada, vlada je objedinila najveće ukrajinske TV postaje u jednom programu. Ovaj Telemaraton je kontroverzan i zato što se oporba ondje gotovo ni ne pojavljuje.

Oleksandr Kornijenko, potpredsjednik parlamenta i stranački kolega predsjednika Zelenskog, opovrgava ove kritike. "Ako pogledate 'Telemaraton' vidjet ćete da nisu zastupljeni samo predstavnici stranke Sluge naroda, nego i druge političke snage, glavne oporbene snage", kaže Kornijenko. “Dakle, ne bih rekao da se sustav kočnice i ravnoteže ovdje ne poštuje", kaže ovaj zastupnik. No studija instituta Detector Media opovrgava Kornijenkovu izjavu: više od 60 posto političara u „Telemaratonu" dolazi iz vladajuće stranke, samo četiri posto iz druge najveće skupine, Europske solidarnosti. 

Predsjednički ured kao centar moći

Heraščenko iz stranke Europska solidarnost želi povratak ka širem javnom diskursu. Zahtijeva da se medijima dopusti povratak u parlamentarne rasprave i kritizira aparat oko predsjednika Zelenskog kao gremij koji ima previše ovlasti. "Ured predsjednika nije tijelo definirano Ustavom. No unatoč tomu većinu vojnih pitanja komentiraju savjetnici iz Ureda predsjednika", kritizira Heraščenko. Ona se pita: "Tko su ti ljudi? Tko ih je izabrao? Koje su njihove ovlasti?" Zapravo, čini se da tko god pripada unutarnjem krugu predsjedničkog ureda dobiva široke ovlasti.

Posebno se Andrij Jermak ponaša kao neka vrsta potpredsjednika te se čak kao takav i predstavlja. Jermak je šef predsjedničkog ureda, ima deset zamjenika i razne savjetnike. Među njima su i kontroverzne osobe optužene za korupciju. Jermakovi ljudi svojim izjavama i tweetovima dominiraju političkim diskursom u zemlji, iako nisu izabrani na općim izborima.

Potpredsjednik parlamenta Kornijenko u tome ne vidi problem. "Mislim da se o tome može dugo raspravljati, ali rezultati govore sami za sebe. Danas je predsjednik Ukrajine najpopularniji političar u Europi, jedan od najpopularnijih na svijetu, možda čak i najpopularniji", kaže. Visoka popularnost trebala bi valjda opravdati manjak transparentnosti.

„Predsjednički ured postao je centar moći u sjeni", kaže i politička analitičarka Oksana Sabolotna. Ona prati odnose među strankama i raspodjelu moći u Ukrajini, između ostalih i za nevladinu organizaciju Centar udruženih akcija. „Između predsjednika, parlamenta i vlade jednostavno ne vlada ravnoteža", kaže ova analitičarka. 

Rat kao prijetnja demokratskim praksama

“Nakon rata definitivno ćemo morati preispitati odluke predsjednika, kabineta i Verhovne Rade”, kaže Zabolotna. “I mi ćemo se, kao društvo, morati zapitati je li ovaj sustav vlasti uopće pravi za nas.” Snažan parlament koji ograničava predsjednikove ovlasti: to je ideja koja stoji iza ukrajinskog predsjedničko-parlamentarnog sustava. U praksi, mnogi promatrači žele preispitati ovaj sustav. Svi oni shvaćaju koliko je ruski agresorski rat teret za ukrajinsku demokraciju. Ali gotovo da se i ne spominje prijetnja demokraciji.

Jaroslav Jurčišin iz stranke Glas kaže da ukrajinsko civilno društvo vrlo dobro zna što želi a to je, posebice, članstvo u Europskoj uniji i NATO-u. Ako se ne postigne potreban napredak, tada će "poduzeće vjerojatno promijeniti vodstvo", kaže zamjenik. "I predsjednik to jako dobro razumije.” Jurčišin je uvjeren da će idućih mjeseci opet biti oštrijih parlamentarnih rasprava. Između ostalog i zato što građani traže reforme protiv korupcije i za veću vladavinu prava. „Možemo razgovarati o rokovima reformi, ali nikako ne možemo o tome moraju li se one provesti ili ne", kaže parlamentarni zastupnik. Iako izbori nisu tema u ratnim vremenima, politička utrka polako ponovno postaje vidljivija, unatoč naglasku na zajedništvu.

Vasilij Golod (ARD)

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu