Proizvodnja organske hrane - šansa za BiH

Hidajeta Ibrak je organsku hranu počela proizvoditi za sopstvene potrebe. Prijatelji i komšije uskoro su uvidjeli da je Hidajetino voće i povrće mnogo ukusnije i kvalitetnije od raznih „plastičnih“ proizvoda koji se posljednjih godina u velikim količinama mogu naći na pijacama u BiH. „Kćerka mi je bila bolesna i doktorica nam je preporučila da koristimo isključivo organsku hranu. Prvo sam počela praviti sokove, a onda i ostalo. Brzo se pročulo da je naše voće i povrće kvalitetno. Uskoro su uslijedile i prve narudžbe i za godinu dana počeli smo prodavati naše proizvode. Prednosti su brojne. Zdravo se hranimo i zarađujem za sebe i svoju porodicu. Rad je naporan, ali se isplati više od čekanja neke mizerne mjesečne plate. Dok sam zdrava, radit ću", kaže Hidajeta Ibrak.

Ibrak se deset godina uspješno bavi poljoprivredom u sarajevskom naselju Briješće. Na ekološki zdravom zemljištu uzgaja voće i povrće bez upotrebe vještačkih sredstava. Priznaje da je borba s konkurencijom teška, jer besparica ljude tjera da kupuju manje kvalitetne i jeftinije voće i povrće. Ipak, proda sve što proizvede. „Mi se borimo kvalitetom, a ne spuštanjem cijena i čvrsto stojimo iza svojih proizvoda. Kod nas nema nikakve hemije, sve je prirodno. Takva proizvodnja je puno zahtjevnija, ali kupci na kraju prepoznaju i cijene kvalitet", kaže Hidajeta.

Potencijali BiH u proizvodnji organske hrane

BiH ima velike potencijale u proizvodnji organske hrane, ali je još uvijek malo onih koji žele iskoristiti te pogodnosti. Potvrđuje to za Deutsche Welle i Sejad Herceg, predsjednik Saveza organskih proizvođača Federacije BiH i finansijski menadžer organskih proizvođača Jugoistočne Evrope, registrovanih u njemačkom Berlinu. Sejad Herceg je svoje organsko „carstvo“ podigao na oko 1,7 hekatara plantaža u općini Novi Travnik.

„Do rata sam radio u vojnom pogonu, ali sam poslije odlučio da se 'zakopam' u naše prirodno bogatstvo kojeg u BiH ima u izobilju. Raščistio sam parcele koje danas daju proizvode sa kojima osvajamo zlatne medalje za kvalitet. Certificirali smo proizvode i radimo po standardima koji reguliraju proizvodnju organske hrane. Proizvodimo sve povrtlarske kulture, imamo zasade maline, te proizvodne pogone za preradu ljekovitog bilja. Većinom smo fokusirani na preradu, proizvodnju i sakupljanje ljekovitog bilja“, kaže Herceg.

Haotično stanje na tržištu

Misija Saveza organskih proizvođača u Federaciji vezana je za ekonomiju ruralnih područja u BiH. „Želimo pomoći ljudima da svoju proizvodnju dovedu do ekonomski isplativog nivoa. Kompjuteri i mašine ne mogu proizvesti krompir, ne mogu proizvoditi hranu. To može samo čovjek, poljoprivrednik. Zato smo odlučili da i kroz saradnju s medijima ukažemo na značaj organske hrane, hrane koja nema nuspojava ali ima puno vitamina i energenata. To je hrana koja će nas poštediti brojnih ljekarskih intervencija i koja je u konačnici i ekonomski isplativija“, ističe Herceg.

Konkurencija je velika, što ne bi bio toliki problem da BiH ima strateški pristup poljoprivredi. Naš sagovornik podsjeća da ova zemlja uprkos izuzetno složenoj strukturi nema ministarstvo poljoprivrede na državnom nivou. Kako proizvodnja organske hrane u BiH zakonski dugo nije bila regulirana, na tržištu je vladalo „haotično“ stanje. Organskim se nazivalo i voće i povrće proizvedeno uz upotrebu vještačkih đubriva, dok se pod krinkom „zdrave hrane“ u BiH prodavala škart roba, odnosno roba slabije kvalitete koja nije mogla proći na tržištima razvijenih evropskih zemalja.

Mogućnosti i perspektive

„Na nivou Federacije je donesen prvi zakon o organskoj poljoprivredi i sada radimo na izradi podzakonskih akata koji bi trebali regulirati sva pitanja iz ove oblasti. Poljoprivrednici trebaju poticajne mjere. Proizvodnja organske hrane treba konkretniju podršku, jer ona može biti motor kompletne bh. ekonomije.

Potražnja za organskim proizvodima u stalnom je porastu u Evropi i izvjesno je da će ona potrajati narednih dvadeset ili trideset godina. Za nas je to velika šansa, s obzirom na naše resurse i prirodna bogatstva. To je i šansa za otvaranje novih radnih mjesta, a ujedno i najbolji način da ljude zadržimo na ruralnim područjima“, kaže Herceg. On ističe da je Vladi Federacije BiH predložen strateški plan proizvodnje organske hrane prema kojem bi na oko 47.000 hektara bilo moguće otvoriti 7.000 do 8.000 novih radnih mjesta.