1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Balkanske autokrate - uzdanice EU

7. juli 2017

Štampa na njemačkom jeziku se bavi odredbama o zapošljavanju kvalifikovanih radnika sa Balkana u Njemačkoj, kao i problemom sa autokratama na Balkanu koji su „garanti stabilnosti“ – jedan od primjera je Aleksandar Vučić.

https://p.dw.com/p/2g7h3
HRVP Mogherini trifft Premierminister des westlichen Balkans
Foto: European Union

„Hrišćanskodemokratska i Hrišćanskosocijalna unija (CDU i CSU) žele da drukčije regulišu dolazak kvalifikovanih radnika iz zemalja van Evropske unije u Njemačku", piše Frankfurter algemajne cajtung: „Oni koji tako dolaze bi ubuduće trebalo da imaju olakšan put – ukoliko već imaju ugovor sa poslodavcem. Kao uzor za tu mjeru bi trebalo da posluže specijalne odredbe o zapošljavanju radne snage iz Bosne i Hercegovine i Srbije te ostalih zemalja Zapadnog Balkana. To sada želimo da unesemo u zakon, rekla je predsjednica CDU Angela Merkel a šef CSU Horst Zehofer je potvrdio: To vrlo dobro funkcioniše sa Balkanom."

„No, kada se pažljivije pogleda, taj regulativ ne funkcioniše tako dobro kako to predstavljaju Merkelova i Zehofer. Jer, često veliku prepreku i za poslodavce i za radnike predstavlja dugo čekanje na radnu vizu. Ponekad toliko dugo da saglasnost njemačke Agencije za rad, koja je potrebna da bi procedura bila pokrenuta, istekne, tj. izgubi važnost za vrijeme tog čekanja. Stranka Zelenih je od Ministarstva spoljnih poslova saznala da interesenti iz Bosne i Hercegovine u prosijeku moraju da čekaju deset mjeseci na mogućnost da podnesu zahtjev za vizu u njemačkoj ambasadi u Sarajevu. Albanci u Tirani moraju da čekaju 12 nedjelja, oni sa Kosova – 20". Na to tek treba dodati vrijeme potrebno da se na zahtjev odgovori.

„Regulativ za Zapadni Balkan formalno jeste pojednostavljenje uobičajenih propisa o zapošljavanju stranih radnika – on ne traži da kandidati dobiju rando mjesto u tačno određenom deficitarnom zanimanju ili da imaju poseban kvalifikacioni profil. Odlučujuće je da njemački poslodavac žali da ih zaposli. Ta mjera je donijeta krajem 2015, da bi građane Zapadnog Balkana odvratila od masovnog dolaženja u Njemačku sa ciljem da se tu dobije azil – što je u pravilu nemoguće."

„Ministarstvo spoljnih poslova prenosi da bi ambasade trebalo da dobiju dodatno osoblje koje odlučuje o dodjeli viza kako bi procedura ubuduće tekla brže (…) No, iskustvo pokazuje da je neophodna reforma imigracionog prava. Moguć je sistem sa poenima: na osnovu kriterijuma kao što su kvalifikacija, starost ili znanje jezika, moglo bi da se odlučuje ko smije da doputuje u Njemačku. Ali u tom slučaju ne bi morao odmah da se podnese dokaz o zaposlenju. Onaj ko dostigne određeni broj poena, mogao bi da dobije godinu dana vremena da u Njemačkoj nađe posao", piše Frankfurter algemajne cajtung.

Neometano vladanje autokrata

Švajcarski dnevnik Noje cirher cajtung bavi se Balkanom, i konstatuje da na tom području sada različite sile pokušavaju da ostvare što veći uticaj: Rusija, Turska, Saudijska Arabija „i druge islamske države", a u posljednje vrijeme i Kina. „Njemačka vlada je 2014. zato pokrenula takozvani Berlinski proces u kojem učestvuju i Austrija, Francuska i Italija. Na područjima privrede, infrastrukture, nauke i obrazovanja bi trebalo unaprijediti razvoj Zapadnog Balkana i stabilizovati region, sa ciljem pristupa EU. Faktički je svim učesnicima jasno da dotične zemlje neće skoro biti u stanju za to. EU ne želi da ponovi grešku kao sa Bugarskom i Rumunijom – da puka reformska obećanja budu uzeta zdravo za gotovo."

„U međuvremenu je prevladao pragmatizam. Stabilnost, pa i u pogledu migracionih pitanja, ima veću težinu nego nekada, a klasična pitanja pravne države, slobode medija i građanskih prava izgubila su na značaju. Polaganje na jake političare koji se nude kao garanti stabilnosti, dok na unutrašnjem planu neometano vladaju autokratski, nije nova strategija evropatlantskih aktera. Tako je godinama funkcionisala politika na Kosovu. No, sada izgleda da je taj model proširen na čitav region."

„To otvara pitanja. Jer, srpski jaki čovjek Aleksandar Vučić ne samo što vodi autoritarni režim;  u zapadnim prestonicama se rado zaboravlja da je on devedesetih godina bio jedan od najvažnijih propagandista srpskog ultranacionalizma. Sada je sav skrušen, a pošto je potreban, zapadna diplomatija i mediji mu poklanjaju pažnju. Upravo Njemačka polaže na Srbiju i time nagrađuje državu koja je potkraj 20. vijeka izazvala ratove u nekim od zemalja koje u okviru Berlinskog procesa treba da budu natjerane da tijesno sarađuju sa Srbijom."