Privremene migracije njegovateljica

Marljive su, izdržljive, pouzdane, dobro znaju jezik, ljubazne, uvijek su spremne pomoći, raspoložive u bilo koje doba dana – i naravno povoljne. Te riječi odlično opisuju oko 100.000 njegovateljica iz istočne Evrope koje rade u Njemačkoj.

One starim i bolesnim ljudima pomažu pri hranjenju, odijevanju, peru im rublje, kuhaju i čiste. U novije vrijeme čak smiju obavljati i neke manje poslove koje inače obavljaju medicinske sestre, kao što je asistiranje pri vršenju nužde. Davanje lijekova ili saniranje dekubitusa i dalje im je zabranjeno.

Svoj posao ne obavljaju uvijek legalno, no bez njih je trenutno nemoguće zamisliti njemački sistem kućne njege starih i bolesnih osoba. Njemačke njegovateljske službe cjelodnevnu brigu naplaćuju i do 10.000 eura mjesečno.

„Sivo tržište srednjoevropskih i istočnoevropskih njegovateljica cvjeta zato što u Njemačkoj ima sve više ljudi kojima je potrebna njega, ali nema profesionalnih struktura koje bi usluge mogle ponuditi odmah i po prihvatljivim cijenama“ – kaže Michael Isfort iz Njemačkog instituta za primijenjena istraživanja zdravstvene njege (DIP) u Kelnu. I to uprkos tome što je u međuvremenu postalo lakše legalno ih zaposliti.

Od 2011. godine stvari su jednostavnije

Od 1. maja 2011. godine građani Poljske, Mađarske, Češke, Slovačke, Estonije, Litve, Latvije i Slovenije ne trebaju boravišnu dozvolu da bi radili u Njemačkoj. Također je nebitno rade li kao kvalifikovani ili pomoćni radnici te jesu li zaposlenici ili samostalni djelatnici. Državljanima Bugarske i Rumunije još je potrebna dozvola Savezne agencije za zapošljavanje, budući da za radnike iz te dvije zemlje odredba o slobodi kretanja na području Njemačke stupa na snagu tek 31. 12. 2013. godine. Njegovateljice iz Hrvatske smiju raditi samo ako imaju potrebne kvalifikacije i ako za određeno mjesto nema drugih kandidatkinja iz Evropske unije. Pomoćnice iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Albanije i Makedonije, dakle iz zemalja van Evropske unije, i dalje ne smiju raditi u Njemačkoj.

Kako se zaposliti u njemačkoj porodici?

Postoje različiti načini za legalno zapošljavanje njegovateljica. Najčešći je taj da porodica preuzme ulogu poslodavca. U tom je slučaju potrebno proći određenu birokratsku proceduru. Njegovateljicu je potrebno prijaviti nadležnom uredu za prijavu boravka i uplatiti joj zdravstveno osiguranje te osiguranje od povreda na radu, a također treba izvaditi matični broj kompanije u uredu za zapošljavanje i poreznu karticu. Porodice koje se na ovo odluče s pravne su strane sigurne, tvrdi Beate Raabe iz njemačkog Centralnog ureda za međunarodno posredovanje (ZAV). „Poslodavcima i kandidatkinjama nudimo iscrpne informacije i savjete jer ljudima želimo omogućiti da se zaposle pod pravno regulisanim uslovima“ – kaže Raabe.

Pomoćnice za svoj posao dobivaju između 1.500 i 1.900 eura mjesečno, ovisno o kojoj je saveznoj pokrajini riječ. Radno vrijeme ograničeno im je na 38,5 sati sedmično i imaju pravo na godišnji odmor. U preduslove za ovaj posao ubraja se i znanje njemačkog jezika.

Strani poslodavci smiju slati pomoćnice

Oni koji žele da se neko brine o njihovoj baki u njenom domu, a pritom ne žele biti poslodavci, za posrednika mogu odabrati privatnu agenciju. To je drugi legalan način da se zaposli njegovateljica iz istočne Evrope. Njemačke agencije sarađuju sa stranim agencijama kod kojih su one zaposlene i osigurane. Najčešći je slučaj da se svaka tri mjeseca izmjenjuju dvije njegovateljice koje tako putuju između Njemačke i svoje domovine.

Njemačke porodice čijim je članovima potrebna briga tako napokon mogu angažovati osobe slobodne profesije iz država srednje i istočne Evrope. Međutim, one moraju biti osigurane u svojim matičnim državama. Ako jesu, porodica i njegovateljica mogu bez prepreka sklopiti ugovor. Ipak, budući da porodica nije poslodavac, ništa je ne obavezuje da plaća u skladu s propisanim tarifama, što znači da njegovateljica u tom slučaju može očekivati prilično nisku plaću.

Nema sumnje da njegovateljice iz istočne Evrope popunjavaju jednu bitnu rupu na njemačkom tržištu. Ali, to što ih onda nema u njihovim matičnim zemljama dovodi, pak, do drugih problema: nedostaje radne snage u njegovateljskom sektoru, a neprekidne selidbe često uništavaju porodice. Humanitarna organizacija Caritas upozorava na drugu stranu medalje i tvrdi da bi ovo moglo imati katastrofalne socijalne posljedice za istočnu Evropu. No, dok god Njemačka ne pronađe vlastitu alternativu za popunjavanje hroničnog manjka njegovateljica, regrutacija radne snage iz istočne Evrope vjerovatno će ostati jedino rješenje.

Autor: Bistra Usunova-Seiler

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić