Privreda raste usprkos restrikcijama

Centri njemačkih gradova su prazni. Gastronomija i hoteli su zatvoreni već šest mjeseci. Baš kao i kulturne institucije, zabavna industrija i brojna druga područja. Većina dućana je uglavnom zatvorena, izuzmemo li trgovine koje prodaju prehrambene namirnice, apoteke – u najboljem slučaju u dućane smije ući nekoliko mušterija koji imaju termin i mogu predočiti negativni test na koronu.

Savezni ministar privrede Peter Altmaier nije optimističan da će se po tom pitanju uskoro išta promijeniti: „Pa mi smo tek prije nekoliko dana povukli takozvanu sigurnosnu kočnicu na razini cijele Njemačke, nije sad vrijeme za priču o otvaranjima“, rekao je on u Berlinu prilikom prezentacije vladine konjunkturne prognoze. Napomenuo je da se najprije mora smanjiti broj novih infekcija: „Od ljeta, kad se većina ljudi bude mogla cijepiti, onda će biti i znatnih olakšica.“

Jedni pate, drugi posluju

Ministar nema dobrih vijesti za sve one sektore koji praktički već pola godine ne rade. Odnosno – ne smiju raditi. Ali koliko god to zvučalo cinično, to su sektori koji u ukupnoj konjunkturnoj bilanci igraju samo manju ulogu. Oslonac njemačke privrede je industrija, to je proizvodnja i prerađivačka djelatnost. A ti sektori, izuzmemo li prvi veliki lockdown u proljeće 2020., rade bez prestanka.

Altmaier zato govori o „rascijepljenoj konjunkturi". O licu i naličju njemačke privrede. Na jednoj strani su zatvorene branše koje preživljavaju samo zahvaljujući milijardama državne pomoći. A na drugoj strani su branše koje dobro posluju i zarađuju. U industriji se registrira pune knjige narudžbi, a očekivanja od poslovanja i izvoza su dobra, rekao je Altmaier. A to se može zahvaliti prije svega konjunkturnom rastu svjetske ekonomije.

Roba „Made in Germany" tražena

Neočekivani brzi oporavak u SAD-u i Kini doveo je do toga da će njemački izvoz u ovoj godini porasti, kako se očekuje, za 9,2 posto. Savezno ministarstvo privrede u Berlinu zbog toga očekuje povećani volumen investicija u njemačkim tvrtkama. To su i investicije koje su tijekom krize bile odgođene – do dolaska boljih dana. Njemačka vlada se nada i pojačanim aktivnostima građevinske branše koja bi mogla doživjeti procvat zbog činjenica da na tržištu nekretnina još uvijek vrijede relativno niske kamate, a u Njemačkoj vlada velika potražnja za stambenim prostorom.

Taj pozitivni razvoj utječe i na konjunkturnu prognozu njemačke vlade. U siječnju/januaru je ministar privrede očekivao rast u ovoj godini od 3%. A sad kaže da očekuje rast privrede od 3,5 posto. U 2022. se očekuje plus od 3,7 posto. Naravno samo pod uvjetom da kampanja cijepljenja bude dobro napredovala, te da ne bude novih komplikacija zbog mutacija virusa koji su otporni na postojeća cjepiva. Peter Altmaier gleda s optimizmom u budućnost: „Ovo je godina definitivnog preokreta. Ne samo da ćemo zaustaviti pad privrede, mi ćemo ga zapravo okrenuti u smjeru rasta. I onda ćemo 2022. opet doseći staru snagu naše privrede“, obećao je.

Produženje državne pomoći?

Taj optimizam ne vrijedi za one branše koje su pogođene lockdownom. Čak i pod uvjetom da one uskoro budu smjele ponovno otvoriti svoja vrata mušterijama, sigurno će biti potrebno neko vrijeme dok se oni ne uspiju oporaviti. Altmaier polazi od toga da bi tim poduzećima moglo biti potrebno između osam i deset mjeseci dok ne dosegnu staru razinu prometa. Ministarstvo privrede zato vodi pregovore s Ministarstvom financija o produženju državne pomoći – taj program istječe u lipnju/junu. Altmaier se zalaže za produženje programa do konca ove godine.

Njemačka vlada je do sada firmama na raspolaganje stavila 100 milijardi eura gospodarske pomoći, uključujući i kredite. Osim toga vlada je s 36 milijardi eura financirala program skraćenog radnog vremena, a od studenog/novembra je na konto malih firmi i solo-poduzetnika isplatili i 15 milijardi eura pomoći. S obzirom na to da je bilo problema oko isplate pomoći, vlada je dodatno suspendirala i neke zakonske odredbe kojima se firme „spasilo” od odlaska u stečaj.

Porast broja stečajeva

To pravilo vezano uz stečajeve vrijedi samo do konca travnja/aprila, i vlada ga neće produžiti. Savezni ministar privrede ipak ne očekuje da će zbog toga doći do vala stečajeva u njemačkoj privredi. U „normalnim“ vremenima u Njemačkoj svake godine oko 20.000 poduzeća proglasi insolventnost. Vodeći privredni instituti prognoziraju da bi zbog pandemije koronavirusa u ovoj godini moglo biti i do 7.000 dodatnih stečajeva.

No, ono što se u svim tim brojkama pomalo izgubi iz vida je način na koji su restrikcije proteklih mjeseci doista pogodile neke branše. Već sad se u centrima njemačkih gradova može vidjeti dućane koji zauvijek zatvaraju svoja vrata. Šef jednog velikog lanca teretana polazi od toga da otprilike trećina svih fitness-studija neće preživjeti. Stotine tisuća restorana, hotela, barova, klubova i kina teško da će uspjeti preživjeti pandemiju, baš kao i tvrtke koje se bave uslužnim djelatnostima u kojima je bliski kontakt s mušterijama sastavni dio poslovnog modela.

 Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu