Pride u Beogradu: „Nismo ni blizu“ dostojanstvenog života

Nije zabranjena. Nema prijetnji. Nema izgleda da će doći do incidenata. I tu se završava lista dobrih vijesti za organizatore beogradske Parade ponosa. Ovogodišnjim sloganom „Nismo ni blizu" oni poručuju da LGBT+ građani Srbije i dalje trpe nasilje i diskriminaciju.

„Nismo ni blizu jednakosti i dostojanstvenom životu, ali prije svega nismo ni blizu zakonskim rješenjima koja bi omogućila ravnopravan i funkcionalan život građanima i građankama koji su LGBT+ u Srbiji“, objašnjava za DW jedan od organizatora Filip Vulović.

Zato je popis zahtjeva isti već sedmu godinu zaredom. I ovog puta traže donošenje zakona o istospolnim zajednicama i zakona o rodnom identitetu, ali i brzu i adekvatnu reakciju državnih organa u slučajevima govora mržnje i zločina motiviranih mržnjom prema LGBT+ zajednici.

„Mali pravni koraci jesu napravljeni, kao što je Zakon o zabrani diskriminacije iz 2009. ili izmjene i dopune Kaznenog zakonika, kada je dodan zločin iz mržnje kao otežavajuća okolnost. Međutim, i dalje nismo ni blizu toga da se ti zakoni poštuju u presudama, a kamoli da se usvoje novi zakoni“, priča Vulović.

Situacija se pogoršava

Prema istraživanjima međunarodnih organizacija, postotak poštovanja LGBT+ prava i sloboda u Srbiji je 2022. godine bio na svega 37 posto. Lokalne organizacije evidentirale su 18 napada na Pride info centar i 89 incidenata motiviranih mržnjom prema LGBT+ osobama. Od toga je 29 slučajeva fizičkog nasilja.

Dio negativne statistike su i napadi i prijetnje koji su pratili održavanje međunarodnog EuroPridea. Da podsjetimo, Beograd je prošle godine bio domaćin EuroPridea, što je izazvalo žestoka protivljenja pojedinih predstavnika vlasti, crkve i desničarskih organizacija. 

Policija je na kraju zabranila šetnju, ali je ona ipak održana u skraćenom obliku i pod strogom kontrolom velikog broja policajaca. Međutim, izvan kruga same manifestacije zabilježeno je nekoliko napada na LGBT+ aktiviste i sukoba desničarskih skupina s policijom.

Ove godine situacija je sasvim drugačija. Organizatori poručuju da će Beograd Pride 2023. biti apsolutno siguran i da za sada nema nikakvog nagovještaja da će biti organiziranih protuskupova.

„Atmosfera je ovog puta daleko manje uzavrela", kaže Vulović. „Prošle godine je bio ključan prefiks euro i senzacionalističko medijsko izvještavanje, i razne nevladine organizacije koje su okrenute istoku i Rusiji, a koje su zajedno sa Srpskom pravoslavnom crkvom širile veliki broj lažnih informacija, na primjer da dolaze neki europski homoseksualci i donose majmunske boginje i slično.“

Jedini kontra-skup održan je uoči same „Nedelje ponosa", kada je nekoliko desetaka demonstranata prošetalo do Vlade Srbije tražeći zabranu Parade.

Gdje smo bili – tu smo i sad

Međutim, to što nema prijetnji i zabrana, organizatorima Pridea ne daje mnogo razloga za optimizam. Direktorica organizacije „Dugine iskre“ Jelena Vasiljević upravo je u sklopu „Nedelje ponosa" predstavila izložbu „Arkadija – Gdje smo bili", koja donosi retrospektivu LGBT+ zajednice Srbije. Izložba jasno pokazuje da se na planu prava LGBT+ zajednice nije daleko odmaklo. 

Autorica podsjeća na to da su zakoni koje zajednica iz godine u godinu traži napisani još 2010. godine. „Činjenica je da su određeni pomaci napravljeni zakonom o istospolnim partnerstvima, ali ono na što mi uvijek nailazimo je povlačenje države u smislu: nije još vrijeme, imamo prečih stvari, to će izazvati turbulenciju u društvu, što je donekle i jasno, ali mi već čekamo 11 godina da se nešto dogodi, turbulencija će uvijek biti“, kaže Vasiljević za DW.

Nacrt Zakona o istospolnim zajednicama, naime, dozvoljava istospolnim parovima registraciju partnerstva i samim tim regulira pravo na podjelu imovine, nasljeđivanje, ali i posjete partnera u bolnici ili zatvoru. Međutim, i prije nego što je zakon stigao pred zastupnike, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je u dva navrata poručio da zakon svakako neće potpisati.

„Iako postoji inicijativa i Ana se bori za to, ja sam je zamolio dok sam predsjednik da ne potpisujem istospolne brakove. Ja sam joj to rekao. Ja sam kriv. Kad ovi iz EU-a nas napadaju zbog toga, napadajte mene, nemojte Anu Brnabić. Ja sam taj tko to nije dao. Smatram da smo mi tradicionalno društvo“, rekao je Vučić.

„Mi čekamo"

Filipu Vuloviću sve to zvuči kao kalkuliranje s rejtingom. „To može biti udarac na njegov rejting, s obzirom na to da je veliki dio njegovog glasačkog tijela upravo izuzetno desno orijentiran i konzervativan. Očigledno je da je njegov rejting važniji od položaja LGBT+ osoba koje žive u ovoj zemlji“, dodaje Vulović.

A njihov broj nije tako zanemariv, podsjeća Jelena Veljković. Globalna statistika kaže da LGBT+ osobe čine oko deset posto populacije, što za Srbiju znači mnogo obespravljenih ljudi.

„Ali, mi smo svjesni da čak i da se zakon usvoji, nama posao tek predstoji, jer je potrebna senzibilizacija državnog aparata u smislu kako se ophoditi u odnosu na taj zakon“, napominje Veljković. „Svjesni smo i da ćemo morati braniti taj zakon, ali mi smo spremni. Čekamo samo da država kaže: to je taj trenutak.“

Ali od države za sada takvih signala – nema.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu