Presječena glavna arterija za globalni izvoz hrane

Rusija se ove sedmice povukla iz sporazuma koji su sklopili Ujedinjeni narodi i Turska koji je omogućavao siguran izvoz ukrajinskih žitarica preko Crnog mora. 

Kremlj je saopćio da se povlači nakon što dijelovi sporazuma, koji su dogovoreni prošlog jula i produljivani nekoliko puta, nikada nisu ispunjeni.

Tokom nekoliko mjeseci prošle godine, od početka ruske invazije na Ukrajinu, ratni brodovi Moskve blokirali su izvoz žitarica iz Odese i drugih luka, što je dovelo do vrtoglavog skoka cijena pšenice i drugih prehrambenih proizvoda.

Nedostatak žitarica iz Ukrajine — koja je poznata kao svjetska žitnica — pogoršao je krizu kada je riječ o sigurnosti hrane, posebno na Bliskom istoku i u Africi, gdje je glad raširena, a uvoz žitarica veliki. Sada postoji zabrinutost da bi se mogla ponaviti prehrambena kriza.

Američki državni tajnik Antony Blinken rekao je da je Rusija povlačenjem iz sporazuma kriva za nastavak korištenja hrane kao oružja koje bi naštetilo milijunima ranjivih ljudi širom svijeta.

Gdje je najveća briga za sigurnost hrane?

Suspenzija ugovora o žitaricama znači da je presječena glavna arterija za globalni izvoz hrane, saopćio je Svjetski program za hranu (WFP) za njemački radio Deutschlandfunk.

Tokom posljednja dva dana, indeks ugovora o pšenici, upisan u Chicagu, porastao je više od 12% kao reakcija na povlačenje Rusije iz sporazuma.

Svjetski program hrane je saopćio da u više od 70 zemalja već postoji veliki broj ljudi koji gladuju, mnogi od njih su u Africi. "Ovo će uveliko otežati našu sposobnost da nahranimo gladne ljude", rekao je Michael Dunford, direktor Svjetskog programa za hranu (WFP) za istočnu Afriku.

Dunford je također rekao da već postoji 80 milijuna ljudi u regiji koji se suočavaju sa akutnom nesigurnošću kada je riječ o opskrbi hranom. On je rekao da je cijeli niz faktora, uključujući sukobe, klimatske promjene, ekonomske šokove i, naravno, "mamurluk od COVID-a" doveo je do toga. Ova obustava inicijative samo pogoršava ionako užasnu situaciju, dodao je on.

Međunarodni monetarni fond (MMF) upozorio je da izlazak Rusije "pogoršava izglede za sigurnost hrane i riskira povećanje globalne inflacije hrane, posebno za zemlje s niskim prihodima".

Očekuje se da će posebno biti najviše pogođena istočna Afrika, koja se već bori s teškom glađu. Na primjer, u glavnom gradu Somalije Mogadišu cijene pšenice koje su se udvostručile kada je Rusija napala Ukrajinu pale su za četvrtinu nakon potpisivanja sporazuma.

Ta se zemlja, zajedno s Etiopijom i Kenijom, suočava s najgorom sušom na Rogu Afrike u posljednjih nekoliko desetljeća.

Sukob u Sudanu doveo je do raseljavanja više od tri milijuna ljudi - a potencijalna nova nestašica žitarica mogla bi dodatno otežati pružanje pomoći.

Oko 350 milijuna ljudi u svijetu trenutno je pogođeno akutnom glađu, navodi se na web stranici njemačkog Ministarstva vanjskih poslova.

Ministarstvo je navelo podatke koji pokazuju da je za svaki jedan posto povećanja cijena hrane dodatnih milijun ljudi gurnuto u apsolutno siromaštvo — ističući kako su u jednom trenutku prošle godine cijene žitarica porasle 23%. 

Rusija se prethodno žalila da sporazum nije pomogao da žitarice stignu do siromašnih zemalja, ističući kako je većina ukrajinskog izvoza otišla u Kinu i zemlje izvan Afrike. 

Kakvo je stanje globalnih zaliha hrane?

Novinska agencija Reuters izvijestila je da su globalne zalihe kukuruza na početku sezone 2021./22. bile na šestogodišnjem minimumu, tako je ruska invazija Ukrajine dovela do značajnog skoka cijena.

Međutim, naglo povećanje izvoza iz Brazila pomoglo je u povećanju opskrbe zajedno s ponovnim otvaranjem ukrajinskog crnomorskog koridora u julu prošle godine.

Zahvaljujući tom sporazumu, koji je stvorio siguran brodski kanal za distribuciju, Ukrajina je uspjela izvesti 32,9 milijuna tona poljoprivrednih proizvoda, uključujući 16,9 milijuna tona kukuruza i 8,9 milijuna tona pšenice.

Prije sukoba, Ukrajina je izvozila otprilike 25 do 30 milijuna tona kukuruza godišnje, uglavnom preko Crnog mora, i 16 do 21 milijun tona pšenice.

Ministarstvo poljoprivrede SAD-a predviđa da će globalne zalihe kukuruza do kraja sezone 2023./24. biti na petogodišnjoj najvišoj razini. Međutim, globalne zalihe pšenice su manje i predviđa se da će biti na najnižoj razini u posljednjih osam godina na kraju sezone 2023./24., pokazuju podaci američkog ministarstva.

Koliko je vjerojatno da će se Rusija ponovno pridružiti sporazumu o žitu?

Ujedinjeni narodi su saopćili da će pokušati vratiti ruske predstavnike za pregovarački stol.

"Glavni tajnik (UN-a) će nastavit istraživati sve moguće načine kako bi osigurao da ukrajinsko žito ili rusko žito i rusko gnojivo izađu na globalno tržište... Postoje brojne ideje koje su u opticaju", navodi se u priopćenju UN-a. 

Turski predsjednik Redžep Taib Erdogan je rekao kako vjeruje da ruski predsjednik Vladimir Putin želi da se dogovor nastavi i da će o tome razgovarati s njim kada se osobno sastanu u avgustu.

Moskva je u međuvremenu signalizirala da bi se vratila sporazumu o žitaricama samo ako se ublaže pravila za njen vlastiti izvoz hrane i gnojiva, koji su trenutno pod sankcijama Zapada. UN-u je Moskva dala rok od tri mjeseca da ispuni uvjete.

Unatoč zapadnim sankcijama, ruski izvoz žitarica profitirao je od prošlogodišnje ukrajinske blokade izvoza. Procjenjuje se da je ruski udio u globalnom izvozu pšenice narastao na 22,3% 2022. sa 16,6% godinu dana ranije, prema podacima Međunarodnog vijeća za žitarice.

Tržišni udio Ukrajine pao je s 9,7% na procijenjenih 8,3% i do 2024. mogao bi biti prepolovljen u samo dvije godine.

Urednik: Uwe Hessler

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu