Preseljenje američke ambasade podijelilo Jerusalim
14. maj 2018
14. maja će mirno stambeno naselje Arnone na jugu Jerusalima biti u centru pažnje cijelog svijeta. Američke i izraelske zastave već ukrašavaju ulicu koja vodi do američkog konzulata. Sada će ta ista zgrada biti pretvorena u novu Ambasadu SAD u Jerusalimu. Na vidna mjesta već su postavljeni ulični znakovi na hebrejskom, arapskom i engleskom jeziku.
Američki predsjednik Donald Trump prošlog decembra je objavio da će američka ambasada iz Tel Aviva biti prebačena u Jerusalim, ispunjavajući time obećanje koje je dao u svojoj predizbornoj kampanji. Ovom odlukom Trump je raskrstio sa dugogodišnjom američkom spoljnom politikom, koju su vodili njegovi prethodnici. Odluka je naišla na kritike širom svijeta. Međunarodni konsenzus bio je da status Jerusalima bude dio finalnih pregovora između Izraela i Palestinaca.
"Mislim da je u redu da SAD premještaju ambasadu ovde, jer je to ipak glavni grad. Pitajte svako dijete koji je glavni grad Izraela i ono će vam reći: Jeruzalem", kaže Izraelac Uriel Berenstein dok šeta svog psa po centru (zapadnog) Jerusalima. "Ako se jednog dana osnuje i palestinska država i ako bi Palestinci željeli dio Jerusalima, našao bi se sporazum, ali za sada, dok nema palestinske države je Jerusalim glavni grad Izraela", dodaje on.
25-godišnji Izraelac je međutim zabrinut da će kontroverzna odluka izazvati nove tenzije između Palestinaca i Izraelaca. "To će svakako uzrokovati tenzije, ali možemo se samo nadati da će lideri na obje strane znati kako da smire ljude".
Drugi su manje zabrinuti zbog mogućih reakcija. "Mislim da nema sumnje da američka ambasada treba da bude u Jerusalimu. Sve ambasade bi trebale biti u Jerusalimu jer je Jerusalim glavni grad Izraela", kaže Rena Baba, dok se šeta ulicom punom ljudi.
Simbolični potez sa potencijalno dramatičnim posljedicama
Samo će američki ambasador Friedman i nekoliko članova osoblja raditi u novoj ambasadi u Jerusalimu tokom prve faze. Kompletno preseljenje će, prema riječima američkog zvaničnika, trajati godinama. Zgrada ambasada će se ili postepeno proširiti ili će se može graditi novi kompleks. Mjesto se nalazi blizu tzv. zelene linije, linije razgraničenja koja je nakon rata 1948. godine razdvojila teritoriju Izraela i Jordana.
Preseljenje američke ambasade, što je paradoksalno, nema direktan uticaj na grad ali sa druge strane ostavlja ogromne posljedice ", kaže Daniel Seidemann, američko-izraelski advokat i osnivač nevladine organizacije "Terrestrial Jerusalim". "Danas je Jerusalim više podijeljen, manje održiv i više sporan nego ikada ranije." Premještanje ambasade to neće promijeniti i ostaviće ogromne posljedice za američko posredovanje u političkim procesima i odnosima između Izraela i Palestine".
I dok se vjerovalo da Trumpova administracija radi na izradi novog mirovnog plana, odlukom o preseljenju Ambasade SAD u Jerusalim, šalju se protivrječni signali. Grad ostaje predmetom spora između Izraela i Palestinaca. Tokom svoje prve posjete Izraelu u aprilu, novoimenovani američki ministar vanjskih poslova Michael Pompeo ponovio je da su "granice izraelskog suvereniteta u Jerusalimu i dalje predmet pregovora između dvije strane".
Međutim, u januaru je američki predsjednik Donald Trump izjavio: "Uklonili smo Jerusalim sa pregovaračkog stola - o tome više nema priče". Palestinska uprava snažno je osudila odluku Trumpove administracije o Jerusalimu i od tada odbija da sarađuje sa američkim zvaničnicima. Palestinci su pozvali druge diplomatske misije i ambasade da bojkotiraju otvaranje američke ambasade u ponedjeljak (14.5.2018.), na kojem će prisustvovati oko 1.000 gostiju i zvanica, među njima i američka delegacija koju predvodi ministar finansija Steven Mnuchin. Trumpova kćerka Ivanka će takođe prisustvovati ceremoniji svečanog otvaranja Ambasade SAD u Jerusalimu.
Razljućeni Palestinci
Palestinci u istočnom Jerusalimu će pomno pratiti ustoličenje Ambasade SAD-a u zapadnom dijelu grada. "Ovo pokazuje da su Amerikanci u potpunosti na izraelskoj strani i da im nije stalo do prava Palestinaca. Oni su u osnovi ovim rekli: Mi smo protiv ostvarenja vaših snova da dobijete državu i tako su Palestinci ostali bez ičega", kaže kaže Jawad Siyam, palestinski aktivista koji je učestvovao na mirnim demonstracijama u Jerusalimu u decembru 2017, nakon što je Trump objavio odluku o preseljenju američke ambasade. "Oni ponavljaju istoriju. Govore Palestincima da nemaju prava, a sebi daju za pravo da uzimaju ono što pripada drugim nacijama", dodaje ovaj palestinski aktivista.
Palestinci žele svoju državu sa svojim glavnim gradom - Istočnim Jerusalimom, koji je Izrael oduzeo od Jordana tokom rata 1967. Godine 1980. Izrael je izvršio aneksiju Istočnog Jerusalima i proglasio cijeli grad glavnim gradom. Većina međunarodne zajednice nikada nije priznala ovaj potez. "Ko je Trump da dođe i kaže da: Jerusalim je Izrael? Kakve on veze ima sa Jerusalimom?" kaže jedan mladić na putu ka Damask-kapiji, jednim od glavnih ulaza u Stari grad. Odlukom SAD-a ignoriše se prisustvo Palestinaca, kao i njihove istorijske veze sa ovim drevnim gradom, kojeg i muslimani i Jevreji i hrišćani smatraju svojim svetim gradom.
Regionalne tenzije
Otvaranje Ambasade SAD se poklapa sa obnovljenim tenzijama između Izraela i Irana, koji bi mogle da izrastu u otvoreni sukob. Pažnja će u ponedjeljak biti također usmjerena na granicu Gaze sa Izraelom, gdje palestinski organizatori "Velikog marša povratka" planiraju održati mirni protest povodom inauguracije američke ambasade. Od kraja marta tamo se održavaju protesti svakog petka. Tokom proteklih sedmica ubijeno je više od 45 Palestinaca, a još veći broj je ranjen, uglavnom u izraelskoj snajperskoj vatri.
Dan nakon otvaranja ambasade, Palestinci oplakuju gubitak svoje zemlje. Nakba ("katastrofa") je još jedan snažni podsjetnik mnogim Palestincima da njihov san o državnosti nestaje. "Pokretanje ambasade ima dalekosežne posljedice i za Palestince", kaže Daniel Seidemann. "Šalje im jasnu poruku da pokopaju svaku nadu i da se taj sukob ne kreće u pravcu rješenja".