„Početak novog. Sada!“

Simbolično u 20 sati i 22 minuta spektaklom pod nazivom „Zeniteum 2022“ Novi Sad je postao Evropska prijestonica kulture. Kao jedan od rijetkih gradova van Evropske unije koji je dobio tu titulu, nosiće je zajedno s gradom Kaunasom iz Litvanije i Ešom iz Luksemburga.

- pročitajte i ovo:  Novi Sad: Za nove mostove!

Pod sloganom „Za nove mostove" u Novom Sadu je u titularnoj godini planirano održavanje 3.000 umjetničkih programa u kojima će učestvovati više od 4.000 umjetnika, ne samo iz Novog Sada i Srbije, već i iz čitavog svijeta. Vizija čitavog projekta zasniva se na ideji da se Novom Sadu ostave čvrsti legati koji u cjelini unaprijeđuju kulturni život grada.

„Mi nismo pripremali godinu titule tako da – kako kaže Balašević – ode cirkus iz našeg malog grada“, objašnjava za DW Direktor Fondacije „Novi Sad – Evropska prijestonica kulture“ Nemanja Milenković. „Trudili smo se da iskoristimo ovo samo kao ukupno podizanje kapaciteta s dubokim promišljanjem šta ostaje. A ostaje upravo ono što smo gradili kroz metaforu ’Za nove mostove’. Kada posmatrate neki most na rijeci, ono što ne vidite su temelji i stubovi – to su ljudi i procesi, oni drže i nose most. A ono što vidite – to su prostori i programi.“

Priznanja spolja, kritike iznutra

Za programe koje je Fondacija utemeljila u pripremnim godinama već su stigla prva priznanja. Novi Sad je krajem 2021. dobio nagradu za najbolji evropski trend brend u oblasti kulture. Nagradom je prepoznato nekoliko programa koje je iznjedrila Fondacija: mreža kulturnih stanica koja ima za cilj da decentralizuje kulturnu ponudu u gradu, festival „Kaleidoskop kulture“ i program „Doček“, kojim je Novi Sad i u otvorio titularnu godinu.

„Doček je jedinstvena umjetnička proslava dvije nove godine koja se zapravo povezuje sa identitetskom interkulturalnošću Novog Sada – proslavom dvije Nove godine, računanjem dva kalendara, dva vremena, dvije umjetnosti, dva pisma, ćirilica i latinica", objašnjava Milenković. Tako je Novi Sad uz 2022. dočekao i 7530. godinu – prema računici starog „svetosavskog“ kalendara, a na dan dočeka prema julijanskom kalendaru.

„U osnovi čitavog projekta je spektakl“, ocjenjuje za DW Branka Ćurčič iz Grupe za konceptualnu politiku. Oni su još 2018. godine uputili pismo evropskom panelu eksperata koji evaluira novosadski projekat s upozorenjem da se kulturna prijestonica u Novom Sadu „festivalizuje“. „U tom festivalskom karakteru vidimo simulaciju stvarnih stvaralačkih procesa i nemar prema realnim potrebama i potencijalima svih nas koji živimo u ovom gradu“, dodaje Ćurčić.

-pročitajte još: Novi Sad između kulture, novca i politike

Radi se, gradi se…

Osim kritika na račun festivalskog karaktera projekta, Evropsku prijestonicu kulture (EPK) su pratila i pisanja medija o netransparentnom trošenju novca, posebno imajući u vidu da najveći dio budžeta za realizaciju projekta dolazi iz javnih prihoda. Grad, Pokrajina i Republika su zajedno za realizaciju programa uložile 23 miliona evra, dok je Fondacija sama prihodovala sedam miliona.

Međutim, još 40 miliona evra će do kraja procesa biti uloženo i u velike infrastrukturne projekte. Osim adaptacije kulturnih stanica, Novi Sad je u pripremnim godinama dobio novu Muzičko-baletsku školu i koncertnu dvoranu, dok su u podgrađu Petrovaradinske tvrđave obnovljene fasade i objekti koji su bili u izuzetno lošem stanju.

Najveći infrastrukturni zalogaj je ipak transformacija takozvane Kineske četvrti u kreativni distrikt, koja je postala i simbol sukoba Fondacija i nezavisne scene. Naime, u prostoru nekadašnje fabrike „Petar Drapšin“ već se godinama prije dobijanja titule etablirao centar alternativne kulture u gradu, s brojnim klubovima, ateljeima, zanatlijskim radionicama i muzičkim studijima. S dobijanjem titule i početkom radova na rekonstrukciji, svi oni su po kratkom postupku bili iseljeni, bez informacije kada će i pod kojim uslovima moći da se vrate u „Distrikt“.

„Mi smo u međuvremenu dobijali razna obećanja, ali to su samo usmena obećanja. Pri tom ne znamo uslove i praktično sklapamo brak s Gradom na neviđeno“, priča za DW novosadski slikar Boris Lukić koji je u toj četvrti imao atelje. „Protekle četiri godine nismo osjetili ništa sem tih obećanja. Za to vrijeme izgubite vrijeme i energiju, a to je najskuplja stvar. Kad ste umjetnik u srednjim tridesetim i izgubite četiri godine, to je jako mnogo, a ako se obećanja ne ostvare, mogli bismo da izgubimo mnogo više“, kaže Lukić.

Dali smo riječ i ispunićemo je, potvrđuje Milenković još jednom. Svi oni koji su bili u Kineskoj četvrti i redovno plaćali račune, moći će da se vrate u novi Distrikt, a Fondacija će da se zalaže da slikari dobiju i subvencionisanu cijenu boravka. Međutim, sve to tek kada prođe titularna godina. Do tada, Distrikt će prvenstveno služiti za realizaciju programa u „godini kulture“.

„Nepoverenje je najveći kompliment“

Ali, ostaje nepovjerenje između Fondacije i dijela nezavisne scene. Zbog brojnih afera koje su pratile kulturni život grada poslednjih godina – cenzurisanja izložbe, uklanjanja umjetničkog murala, uništavanja spomenika kulture, opšteg urbicida, netransparentne raspodjele novca na javnim konkursima – teško mogu da povjeruju da će EPK bilo šta istinski promijeniti.

„Ne očekujem ništa dobro. Demokratizacija produkcije, kojoj smo se nadali, nije se dogodila. Najvjerovatnije ćemo svjedočiti da će i ti infrastrukturni projekti postati samo kulise“, smatra Branka Ćurčić.

Ako je nepovjerenje najveća kritika, to je zapravo najveći kompliment koji sam mogao da dobijem, odgovara Milenković. „Nema više kritika umjetničke vizije, nema kritika da nešto nije izgrađeno, urađeno, nego samo hoće li ovo opstati“, kaže Milenković.

A to pitanje doći će na red tek kada žurka prođe. Za Fondaciju, to je momenat kada će se jasno znati koliko se projekat zaista isplatio i da li se – kako je to najavljivano – na svaki uloženi evro, vratio barem još jedan. Za nezavisnu scenu to je momenat kada će se znati da li će iza godina fanfara ostati samo kulise ili nas čeka – kako je to Fondacija igrom riječi definisala – „Početak novog. Sada!"

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu.