1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Povlačenje Francuza iz Nigera – možda kao u Afganistanu?

Mimi Mefo Takambou
28. septembar 2023

U Nigeru pozdravljaju najavu povlačenja francuskih vojnika kao „korak ka suverenitetu“. Ali poznavatelji prilika ocjenjuju da je slavlje preuranjeno, jer povlačenje ima posljedice ne samo za Niger, već i šire.

https://p.dw.com/p/4Wtyb
Demonstranti ispred nigerske i francuske zračne baze u Niameyu 2. rujna 2023. traže da francuska vojska napusti Niger
Demonstranti ispred nigerske i francuske zračne baze u Niameyu 2. rujna 2023. traže da francuska vojska napusti NigerFoto: AFP

Najava predsjednika Emmanuela Macrona  da će Francuska povući svog ambasadora iz Nigera ali i francuski vojni kontingent,  izazvala je zadovoljstvo u toj zemlji. Vođe vojne hunte to odobravaju i veličaju kao značajan korak prema postizanju suvereniteta.

I nije vojna hunta jedina koja slavi. Ali Idrissa, nigerijski koordinator udruženja „Objavi što plaćaš", organizacije civilnog društva koja se zalaže za financijsku transparentnost u rudarskoj industriji, također je pozdravio povlačenje Francuza. „On smatra da je to „pobjeda naroda Nigera".

I aktivist Maikoul Zodi iz Nigera za DW kaže: „Za nas je ovo jasna pobjeda. Prije nedjelju dana Macron je govorio da samo svrgnuti predsjednik Mohamed Bazoum ima pravo narediti povlačenje francuskih trupa, ali sada je narod pokazao da Niger pripada Nigerijcima."

- pročitajte i ovo: Koliko je Evropa zavisna o uranijumu iz Nigera?

Predsjednik Nigera Mohamed Bazoum
Predsjednik Nigera Mohamed Bazoum Foto: Evelyn Hockstein/Pool/File Photo/REUTERS

Riječi opreza poznavatelja situacije

No Mutaru Mumuni Muqthtar, politički analitičar iz Gane i šef Zapadnoafričkog centra za borbu protiv ekstremizma (VACCE), nije optimističan: „Radost će biti kratkog vijeka, jer Niger u ovom trenutku nema kapaciteta da se pokrene prema prosperitetu i stabilnosti."

Niger je pod predsjednikom Bazoumom bio ključni igrač u borbi protiv džihadističkog terorizma, a Francuska je tamo stacionirala oko 1.500 vojnika s ciljem smirivanja regije Sahel. Ali, prema riječima predsjednika Macrona, nova se vlast „više ne želi boriti protiv terorizma".

Muqthtar u tom smislu upozorava: „Službeno povlačenje Francuske imat će strašne posljedice za regiju kada je riječ o suočavanju s nasilnim ekstremizmom."

I nigerijski politički analitičar Kabir Adamu ocjenjuje da je trenutna sigurnosna situacija u regiji „strašna". On zato poziva međunarodnu zajednicu da posveti više pažnje toj krizi koja je razvija.

„Potencijalno bismo mogli vidjeti kako se ponavlja ono što se dogodilo u Afganistanu. Postoje veliki dijelovi zemlje u kojima dominiraju paradržavne oružane grupe. To je krajnje zabrinjavajuće", kaže Adamu za DW.

	Na čelu vojne hunte: general Abdourahamane Tiani
Na čelu vojne hunte: general Abdourahamane TianiFoto: Télé Sahel/AFP

Slabo gospodarstvo Nigera

Niger se suočava i s drugim ozbiljnim izazovima. To se prije svega odnosi na nezaposlenost mladih, odnosno široko rasprostranjene frustracije zbog gospodarske situacije u zemlji.

Stručnjak iz Gane Muqthtar upozorava da će nedovoljni domaći prihodi vojnoj hunti otežati financiranje razvoja, odnosno svih onih projekata koje najavljuje. Smanjenje strane pomoći dodatno će, smatra, otežati napredak, i to s „potencijalno strašnim rezultatima".

„Procjenjujem da ćemo već u narednih godinu dana uočiti unutarnje neslaganje i frustraciju lokalnog stanovništva, jer vojna hunta neće imati dovoljno snage zato što nema dovoljno novaca", kaže Muqthtar.

U Nigeru se s izazovima žele suočiti sami

Aktivisti civilnog društva poput Alija Idrissa ne dijele taj pesimizam. On smatra kako akcije naroda Nigera pokazuju njihovu odlučnost da povrate svoju zemlju. „Ostat ćemo na oprezu i osigurat ćemo izradu jasnog plana povlačenja (francuske vojske) kako bismo ispunili naš zadatak", ističe Idris.

Mnogi Nigerijci su, kaže, svjesni izazova koji predstoje. Ali su, dodaje, voljni i sposobni suočiti se s njima sami.

Abdoulkari Hassane Maikano, stanovnik glavnog grada Niameya, ocjenjuje tako u izjavi za DW da francusko prisustvo u Nigeru nije donijelo značajne koristi. Naprotiv: „Francuska je odavno dovela svoju vojsku ovdje u Niger, ali  nije uspjela iskorijeniti terorizam. Ona u stvari ima skrivene motive. Znamo dobro da nas oni polako uništavaju", kaže Maikano.

S njim s slaže i njegov sugrađanin Marzouk Doulla: „Francuska vojska mora odmah otići. Oni nam zaista ne trebaju."

Pobornici vojne hunte u Nigeru preplavili vazdušnu bazu francuskih trupa
Pobornici vojne hunte u Nigeru preplavili vazdušnu bazu francuskih trupaFoto: Balima Boureima/AA/picture alliance

Zapad odlazi, drugi dolaze

Jedna od najvećih posljedica francuskog povlačenja iz Nigera su promjene dosadašnjih međunarodnih saveza. Odbijanje novih vlastodržaca Nigera da odstupe nakon prijetnji vojnom intervencijom od strane Ekonomske zajednice zapadnoafričkih država (ECOWAS), njihovi novi savezi s vojnim huntama u drugim državama, kao i inzistiranje na francuskom povlačenju – sve to značajno utječe na geopolitiku u Sahelu.

Pritom je malo vjerojatno da će se situacija uskoro promijeniti, budući da su propali svi međunarodni i diplomatski napori da vođe puča odustanu i povuku se. „Novo vojno rukovodstvo Nigera sve je prkosnije i sve se više trudi etablirati se kao neovisan entitet koji djeluje po vlastitoj volji, bez međunarodnog diktata ili uputstva regionalnih partnera", objašnjava Muqthtar.

Zbog sve većeg antifrancuskog raspoloženja poznavatelji prilika vjeruju da će Niger vjerojatno zamijeniti zapadne sile drugim partnerima. Adamu pritom smatra da bi ta promjena mogla Nigeru i koristiti: „Moguće je da će u pregovorima o dovođenju tog partnera jednakost i pravednost biti bolji nego do sada."

I analitičar Muqthtar se slaže s tim da će drugi, nezapadni partneri, vjerojatno povećati svoju nazočnost u Nigeru. „Postoji dovoljno prostora koji omogućava Rusiji i Kini, ali i drugim nezapadnim partnerima, da preko Nigera dobiju snažno uporište u zapadnoj Africi."