"Postalo je teže nositi maramu"

Na "Vesninom štandu bečkih viršli" na Trgu Viktora Adlera u Beču je rijetko tiho. Naprotiv, zna biti jako bučno - baš kao na Balkanu. I ovaj put je upravo tako: već petnaest minuta gosti uz vino glasno politiziraju. Jedan nadvikuje drugog. No, čim se počelo razgovarati o zabrani burke, galama je utihnula. "Nije se ništa puno promijenilo", prekida šutnju Herbert Trappel i pritom sliježe ramenima.

"Kad je to uvedeno, u travnju ili tako nekako?" dodaje Vesna Dudek, vlasnica štanda, porijeklom iz Srbije. Ona kaže da je prije zabrane mogla vidjeti nekoliko potpuno pokrivenih žena i da ih sada nema.

To je prije godinu dana izgledalo sasvim drukčije. Kad je Austrija takozvanom zabranom nošenja burke zabranila pokrivanje lica - prije točno godinu dana, 1. listopada - a ne u travnju - zemlja je još žestoko diskutirala, a žestoke su bile debate i u inozemstvu. Jer, već na početku je gotovo sve krenulo po zlu: policija je djelovala protiv maskiranih maskota i uličnih glazbenika, upozoravala bicikliste čija su lica bila previše pokrivena šalovima.

Zabrana burke je, naime, imala jednu odlučujuću konstrukcijsku grešku: U zakonu se nije smjela izričito zabraniti nošenja burke, jer bi to predstavljalo jednostranu diskriminaciju muslimana. Stoga je tadašnja vlada to formulirala kao "zakon protiv pokrivanja lica", religijski neutralno, i tako svim ljudima zabranila pokrivanje lica.

Policija je protiv žena koje nose burke d tada jako rijetko djelovala. Razlog je jednostavan: U Austriji jednostavno gotovo da i nema žena koje se potpuno pokrivaju. Umjesto toga je novčana kazna izrečena jednom muškarcu koji je u kostimu morskog psa dijelio reklamne letke za dućan elektroničke robe imenom "McShark". BBC je s podsmijehom izvještavao o tom slučaju, njemački poznati satiričar Jan Böhmermann je također zbijao šale na taj račun u svojoj televizijskoj emisiji.

Zabrana nošenja burke koja kao takva nije smjela biti donesena je od Austrije učinila sprdačinu. A onima koji kritiziraju austrijsko skretanje udesno je služilo kao argument: "Gledajte ovamo, ovo se događa kad populizam pobijedi nad razumom."

Hidžab, marama, čador

To je jedan argument koji se ne sviđa Herbertu Trappelu. Unatoč svim poteškoćama u primjeni, on zakon smatra ispravnim. "Zato što čovjek često ima osjećaj da ljudi s burkom nešto skrivaju", kaže ovaj 63-godišnjak. "Ne volim to."

On kaže kako na svom radnom mjestu u bolnici dosta radi sa stranim pacijenticama te da mu je upravo tamo vrlo važno da ljudi otvoreno pokazuju svoje lice. Nema ništa protiv islama, kaže on, ali protiv sam "svih tih pokrivanja".

Ono što Trappel misli pod "pokrivanje" se na Trgu Viktora Adlera može dobro vidjeti. Mnoge žene nose zahtjevno svezane hidžabe, labavo pričvršćene marame ili čador, maramu koja seže do poda. Deseti bečki okrug važi kao jedna od četvrti u kojoj živi najveći broj muslimana u austrijskom glavnom gradu, iako se taj dojam temelji samo na procjenama. Posljednje pouzdane statistike su iz 2001. godine i tada se 11,2 posto stanovnika izjasnilo da je islamske vjeroispovijesti.

"Kada izađe onda nosi medicinsku zaštitu za usta"

Betti i Havva se također izjašnjavaju kao muslimanke. Te dvije maturantice su upravo stigle iz škole i sjede na stepenicama crkve Sv. Ivana na Kepler trgu. Obje su rođene u Beču. Kažu da ni prije zabrane nošenja burke nisu viđale puno žena s burkom na ulicama. "Možda dvije, tri tjedno", kaže Havva koja na glavi nosi crnu maramu. Ona dalje priča o jednoj prijateljici koja je u potpunosti pokrivena i sada rijetko izlazi van. "A i kad izađe, onda nosi medicinsku zaštitu za usta i za to nosi potvrdu od liječnika sa sobom."

Tu rupu u zakonu koriste i mnogi arapski turisti koji posjećuju turističke ciljeve poput grada Zell am See u blizini Salzburga. Procjenjuje se da oko 350.000 turista iz arapskog svijeta posjeti salzburšku regiju godišnje. Tamošnja policija je preko ljeta izdala oko 200 novčanih kazni zbog kršenja zakona o zabrani pokrivanja lica.

Većina žena otkriva lice nakon informativnog razgovora s policijom, naveo je prije nekoliko tjedana glasnogovornik policije u izjavi za ORF. Bečka policija je u prvoj polovini 2018. godine podnijela 20 takvih prijava. Informacije o brojkama za čitavu zemlju nismo dobili od ministarstva unutarnjih poslova. Ne postoji statistika o tome koliko žena u Austriji doista nosi burku.

"Proteklih godina je postalo teže s maramom", kaže Havva. Njezina prijateljica Betti, koja pokazuje svoju kosu, kima glavom i dodaje: "I u školi primjećujem da to sada sve više igra ulogu, da te nastavnici drukčije gledaju." Nova koalicija ÖVP-a i FPÖ-a kancelara Sebastiana Kurza se prihvatila te teme - na svoj način: najavila je zakon kojim bi se marame trebale zabraniti u osnovnim školama (do petog razreda) i čak u dječjim vrtićima. Stručnjaci smatraju da za to ne postoji statistička argumentacija, jer mnogi sumnjaju u to da uopće ima djevojčica u vrtićima koje nose maramu.

"Postoje važnije stvari"

Trenutna desno orijentirana austrijska vlada provodi svoju "bitku protiv političkog islama", kako to uglas nazivaju ÖVP i FPÖ. I zbog toga je vlada izabrana. Upravo ovdje u Favoritenu, desetom bečkom okrugu, te dvije stranke su osvojile puno više glasova nego u državnom prosjeku. FPÖ svoju završnu manifestaciju u izbornoj kampanji tradicionalno drži na Trgu Viktor Adler, i svaki put je to utakmica na domaćem terenu. "Islamizaciju se mora zaustaviti", rekao je današnji vicekancelar Heinz-Christian Strache na tom trgu proteklog listopada, a vlada to sada želi i ispuniti.

Tako je u lipnju dala zatvoriti sedam džamija, jednu od njih i u Favoritenu. Nedaleko od te džamije sjedi Anna-Maria Tastekin. Ta 35-godišnjakinja posjećuje jednu prijateljicu u gradu, a ona sama se prije godinu i pol dana odselila odavde. Previše neljubaznih ljudi, loše mjesto za odgajanje njezine djece, kaže s osmijehom. Da, ona je, kaže, ranije viđala nekoliko potpuno pokrivenih žena na ulici:

"To je uvijek privlačilo pozornost, ali mi nikad nije smetalo." Diskusije oko zabrane potpunog pokrivanja ona smatra "propagandom" i kaže da ima važnijih tema.