"Kružna razmjena" i njemačko oklijevanje

Mjesecima je to bio moto njemačke politike prema Ukrajini – i riječ „kružna razmjena" bila je sinonim za oklijevanje i polovičnost. Ideja je bila da Njemačka isporučuje određeno naoružanje, prije svega borbene tenkove i drugu tešku opremu, ne Ukrajini, već zemljama partnerima NATO-a. A oni da Ukrajini šalju oružje iz starijih zaliha – mahom sovjetske proizvodnje. Korist: Njemačka izbjegava kontroverzno pitanje direktnih isporuka teškog naoružanja Ukrajini. Ali, ipak pokazuje solidarnost sa napadnutom zemljom. I doprinosi vojnoj modernizaciji članica NATO-a, posebno u centralnoj i istočnoj Evropi.

- pročitajte još: Zašto ne funkcionira kružna razmjena oružja?

Više od pola godine je kako se pojavila ideja o takozvanoj "kružnoj razmjeni”, no sada je nekako zamrla. Poljska je u potpunosti odbila „kružnu razmjenu”, u slučaju Grčke bili su potrebni mjeseci prije nego što je postignut dogovor o detaljima. U međuvremenu, neke transakcije kružne razmjene su uspješno obavljene, dok su druge još uvijek u procesu izvođenja.

Vrijeme je za privremeni bilans: da li kružna razmjena pomaže Ukrajini? Šta to donosi članicama NATO-a? Da li ideja još uvijek ima budućnost? I da li to jača imidž Njemačke koja je vodeća ekonomska sila u Evropi, ali ne preuzima vodeću ulogu u podršci Ukrajini?

Poljska: Neatraktivne ponude

Poljska je među glavnim podržavaocima ukrajinske vojske. Ukrajina je od svog sjeverozapadnog susjeda, između ostalog, dobila više od 250 starijih borbenih tenkova sovjetskog porijekla. Ovo je ostavilo značajnu prazninu u poljskom vojnom arsenalu. A nju bi mogla da popuni upravo kružna razmjena sa Njemačkom. Samo što se na tom polju ništa nije dogodilo do danas. I o tome trenutno nema razgovora sa Njemačkom, potvrdilo je za DW Ministarstvo odbrane Poljske.

Prvobitno, Njemačka je ponudila da Poljskoj isporuči 20 tenkova Leopard 2A4, ali bi oni bili u funkciji tek za oko godinu dana. Pored toga, Njemačka je bila voljna da se odrekne 100 starih tenkova Leopard 1A5 ili polovnih Mardera. „Poljska vlada nije bila zadovoljna ovom ponudom", rekla je Justina Gotkovska, ekspertkinja Varšavskog centra za istočne studije.

Poljska stoga kupuje stotine najsavremenijih tenkova Abrams od Sjedinjenih Država. U julu 2022, poljsko Ministarstvo odbrane je takođe potpisalo sporazum sa Južnom Korejom o kupovini 180 modernih tenkova K2.

Češka, Slovačka i Slovenija

Češka i Slovačka, a u manjoj mjeri i Slovenija su među zemljama Evropske unije koje najaktivnije vojno podržavaju Ukrajinu. Slovačka je u proljeće 2022. isporučila sistem protivvazdušne odbrane direktno Kijevu i zauzvrat je dobila odbrambeni sistem Patriot od Njemačke i Holandije. Tokom ljeta, Bratislava je potom svom istočnom susjedu isporučila 30 borbenih tenkova, dok je Prag Ukrajini poslao 40 tenkova. Zauzvrat, Slovačka će od Njemačke dobiti 15, a Češka 14 tenkova Leopard. Slovenija je isporučila Ukrajini 28 tenkova krajem oktobra za šta dobija 43 vojna transportera iz Njemačke.

„U Češkoj se kružna razmjena sa Njemačkom generalno posmatra kao pozitivna i korisna“, rekao je češki politikolog Jirži Pehe za DW. „Ona pomaže Češkoj u značajnoj modernizaciji njene vojske." Politikolog Grigorij Meseznikov sa Instituta za javne poslove u Bratislavi slično to tumači i u slučaju Slovačke: „Iz Njemačke dobijamo novo i moderno oružje za stare sisteme protivvazdušne odbrane i tenkove."

- pročitajte još: Razlozi za i protiv isporuke teškog naoružanja Ukrajini

No, na političku pozadinu ideje o „kružnoj razmjeni" različito gledaju u obje zemlje. „Većina češke javnosti razumije pacifističku pozadinu posljeratne Njemačke, ali ne i zašto Njemačka toliko oklijeva da isporuči određeno oružje Ukrajini sada kada je jasno da mir može doći samo ako se Rusija vojno porazi", kaže Jirži Pehe DW.

- pročitajte još:Za odbranu od Rusije - novo oružje Ukrajini?

Upravo tako je ocijenio Grigorij Meseznikov. I dodao: „U Njemačkoj treba da se uvidi da Rusija ugrožava slobodu svih nas. Bilo bi dobro da Berlin igra vodeću ulogu u Evropi u pružanju vojne pomoći Ukrajini“.

Grčka: Kružna razmjena je u toku

U slučaju Grčke, cijela stvar se razvlačila mjesecima - ali sada je „kružna razmjena" u toku: Grčka vojska iz Njemačke dobija ukupno 40 tenkova Marder, od kojih su neki već isporučeni. Grčka će u tu svrhu Ukrajini poslati 40 borbenih tenkova sovjetske izrade.

Tenkovi Marder koji su već isporučeni biće korišćeni na grčko-turskoj granici na rijeci Marici. „Naše oružane snage pretpostavljaju da će tenkovi tamo biti najkorisniji“, rekao je premijer Kirijakos Micotakis na zajedničkoj konferenciji za novinare sa njemačkim kancelarom Olafom Šolcom prije nekoliko dana u Atini. Pogranično područje Marice trenutno je na međunarodnim naslovnicama - zbog navodnih nezakonitih odbijanja migranata i turskih prijetnji teritorijalnom integritetu Grčke.

Ulaganje u solidarnost

Antonis Kamaras, stručnjak za odbranu u istraživačkom centru za spoljnu politiku ELIAMEP, ne vidi nužno da je isporuka tenkova Marder važna za odbranu Grčke. „Najveća politička vrijednost je to što grčka vlada ulaže u koncept solidarnosti“, rekao je on za DW. On, međutim, ističe da je korišćenje luke Aleksandropolis kao međustanice za transfer sistema naoružanja, zaliha i municije u Ukrajinu mnogo veći doprinos grčke solidarnosti od isporuke tenkova Ukrajini.

On smatra da je razumljivo da Njemačka muku muči sa direktnim isporukama Mardera Ukrajini. „Za njemačku vladu ostaje tabu da vidi njemačke tenkove na istim ratištima kao u Drugom svjetskom ratu. To je njemačka istorija“, kaže Kamaras.

Njemačka: uskoro bez tabua?

Političar SPD i predsjednik Društva za bezbjednosnu politiku, Hans-Peter Bartels kružnu razmjenu sada vidi kao „privremenu fazu njemačke politike, u kojoj se ne želi direktno isporučivati oružje Ukrajini". Međutim, to se u međuvremenu malo po malo mijenja. Jer se na primjer raketni bacači i teška artiljerija već isporučuju Ukrajini, rekao je Bartels za DW. "Jučerašnji skepticizam postaje današnje 'možda', a sutrašnje 'ponosni smo na to'. Stvari se mijenjaju kako rat odmiče."

No, Bartels nije uvjeren da je kružna razmjena posebno pomogla Ukrajini. Kaže da je mnogo više pomoglo zapadno oružje.

Slovački politikolog Milan Nic iz Njemačkog društva za spoljnu politiku ideju o kružnoj razmjeni vidi samo kao preteču moguće nove njemačke politike - ne samo prema Ukrajini. „Lideri zemalja Centralne i Istočne Evrope su se pomirili sa činjenicom da Njemačka nije vodeća sila u Evropi“, rekao je Nik za DW. „Ipak, smatram da je zamislivo da Njemačka zapravo preokrene tok i postane igrač koji će promovisati jačanje istočnog krila NATO-a i EU."

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.