Opozicija sporija od dešavanja u Srbiji

Prije jedva tri sedmice je Pavle Grbović, predsjednik Pokreta slobodnih građana, sjedio sa saborcima iz opozicije i mozgao kako se suprotstaviti trasi beogradskog metroa. Nekoliko dana ranije je nekoliko građevinskih mašina počelo da razgrće zemlju po Makišu, nadomak najvećeg beogradskog vodoizvorišta, dok se okolo bunila šačica demonstranata.

Aktivisti i opozicija tvrde da bi projekat vijeka u prestonici mogao da ugrozi pijaću vodu, da se linija gradi od Mirijeva do nigdje, da su u igri korupcija i javašluk. Dobra tema za opoziciju?

Ali, od tada su građane po džepu udarila poskupljenja, a vlada zamrzla cijene ulja i brašna, onda su krenule blokade puteva kao protest zbog Rio Tinta, onda je tridesetak santimetara snijega ostavilo stotine hiljada ljudi bez struje i grijanja usred zime i pokazalo u kakvom je stanju energetski sistem Srbije... ko se još sjeća Makiša?

„Stanje u opoziciji ponekad djeluje haotično jer nas naprosto događaji prestižu“, kaže Grbović za DW. „Činjenica je da komunikacija u opoziciji nije na idealnom nivou. Imamo razloge za koje smo sami krivi, jer se nismo dovoljno posvetili tome. Ali imamo zaista i abnormalan broj aktera na političkoj sceni, što otežava dogovor, dok se događaji i afere smjenjuju na dnevnom nivou.“

Podjela oko protesta i tiho gašenje

Kako izgleda višeglasje među protivnicima vlasti pokazale su blokade drumova prethodnih nedjelja. Nakon što su prvobitni uslovi organizatora ispunjeni – Vučić je najavio izmjene Zakona o referendumu i povlačenje Zakona o eksproprijaciji – dio opozicije oko zelenih snaga pozvao je na nastavak blokada do „protjerivanja Rio Tinta".

Prošle subote (11. decembar) tome se odazvalo znatno manje ljudi nego prije Vučićevog popuštanja narodu. Sada je nejasno kako i šta dalje. Jedan izvor DW iz opozicije kaže da je sa protestima trebalo stati i prigrliti „pobjedu". Ovako, dodaje taj izvor, postoji bojazan da će se talas nezadovoljstva apatično ugasiti, malo po malo.

Ekološki aktivista Đorđe Miketić je u ponedjeljak u razgovoru za Glas Amerike rekao da su spremni na blokade svake subote, sve do izbora 3. aprila. Onda je u srijedu za Danas rekao da nema ništa od blokada, već da se protesti nastavljaju pred lokalnim samoupravama.

„Očito se razlikuju političke ambicije nosilaca ekoloških organizacija", kaže nam jedan drugi izvor upoznat sa dešavanjima u opoziciji. Dodaje da Savo Manojlović iz organizacije „Kreni-promeni“, koja je prva pozvala na proteste, „ima dugoročne političke ambicije, ali sada se ne kandiduje".

„On je uradio veliku stvar i htio da je kapitalizuje, noseći je kao orden – dao sam riječ, ispoštovao sam. Sa druge strane, druge organizacije hoće da kapitalizuju već na izborima i hoće da se napetost održi do izbora. To je logično, ali dosta štete nanosi svima", kaže ovaj izvor.

Referendum pred vratima

Među opozicijom se čuje da su istraživanja javnog mnjenja pokazala šefu države i Srpske napredne stranke da dobar dio njegovih birača ne podržava kopanje litijuma pod ovim uslovima. U tom čitanju je Vučićevo odustajanje – ili barem odlaganje do izbora – zapravo razoružavanje tempirane bombe koja bi mogla da mu načini teškoće na izborima 3. aprila.

No, do tada će biti održan i referendum o ustavnim promjenama (16. januar) koje se tiču pravosuđa. Pet godina odlagana reforma, završena uz brojne kritike stručne javnosti, predviđa odlučujući broj „uglednih pravnika" u najvišem sudskom i tužilačkom tijelu. Nije definisano ko bi bili „ugledni" ljudi, ali jeste da ih bira skupštinska većina.

Jednom sagovorniku DW iz opozicije čini se da vlast planira kampanju „niskog intenziteta", da u tišini progura ustavne promjene uz iole pristojnu izlaznost svojih pristalica. Kako uspjeh referenduma više ne zavisi od izlaznosti, pristalice opozicije samo treba držati kod kuće.

Dio opozicije u ekspresnom referendumu vidi smicalicu vlasti da razvuče opozicioni front i u izbornu kampanju uđe sa uspjehom na referendumu. Posljednjih dana je lider Narodne stranke Vuk Jeremić rekao da neće na referendum, iako stranka još o tome zvanično nije odlučila, a potpredsjednica Stranke slobode i pravde Marinika Tepić je rekla da će tražiti odlaganje referenduma.

Drugi, poput Jeremićevog partijskog druga advokata Vladimira Gajića, bivšeg poslanika Đorđa Vukadinovića, te nacionalno orijentisanih Dveri, DSS i Dosta je bilo, pozivaju na aktivnu kampanju, izlazak na referendum i glasanje protiv promjena. „Ko bojkotuje referendum, taj glasa ZA. Mislite o tome... ali samo svojom glavom", napisao je Gajić na Tviteru.

Daleko od zajedničkog kandidata

Svega je tri i po mjeseca do izbora za predsjednika, parlament i beogradsku skupštinu. Kako je DW najavio još prije zvanične odluke, cjelokupna opozicija izlazi na izbore. I to premda se izborni uslovi nisu bitno promijenili i vlast jednako polaže na medijsku mašineriju kojoj opozicija nema pristup.

Posljednja istraživanja javnog mnjenja – i objavljena, i ona koja kruže po opoziciji – kao da su osokolila Vučićeve protivnike da definitivno odustanu od bojkota. Prema posljednjim Demostatovim brojkama, opozicija itekako ima čemu da se nada u Beogradu.

Kako stvari tačno stoje, znaće se kada najkrupnije opozicione kolone konačno istaknu kandidate za predsjednika i gradonačelnika. Kako je rekla Tepić u ime liste na kojoj je sa Demokratskom strankom, Narodnom strankom i Pokretom slobodnih građana, kandidat za gradonačelnika biće nestranačka ličnost, a kandidat za predsjednika određen poslije još jednog istraživanja javnog mnjenja.

„Spreman sam da povučem svoju kandidaturu ukoliko dođe do dogovora opozicije o zajedničkom kandidatu, ali nema ni takvih razgovora, a kamoli dogovora", rekao je pak za N1 predsjednik Dveri Boško Obradović.

Kad se podvuče crta, djeluje da u opoziciji često soliraju i stranke koje su već stupile u neku kolonu, a da između tih kolona skoro i da nema komunikacije, premda se svi zaklinju da je potreban makar minimum jedinstva.

Borba za svaki glas

Predrag Voštinić iz kraljevačkog Lokalnog fronta riješio je da se drži dalje od tih trvenja u opoziciji, ali da ostane na frontu. Upravo su mu, kao i stotinama ljudi širom Srbije, stigle prekršajne kazne zbog učešća u blokadi ulica – 5.000 dinara, ali uz popust od pedeset odsto ako plati odmah.

Voštinić neće da plati, što preporučuje i drugima. Mreža pravnika će volonterski preuzeti svaki takav slučaj u Srbiji, i otjerati, smatra Voštinić, vlasti do apsurda ukoliko ne odustanu od procesa i kazni.

Svjestan i razmirica u opoziciji, i teških uslova u kojima rade, Voštinić i njegovi saborci pokrenuli su akciju „Budi front". Kažu, okupiće oko „1.300 kaplara" koji će širom zemlje volonterski nadgledati problematična izborna mjesta, snimati sumnjive tipove koji vode evidenciju birača ili daju ljudima glasačke listiće, i sve prijavljivati nadležnima.

„Naša kampanja znači da ne rušimo nikakvo jedinstvo opozicije, i pomažemo svima koji učestvuju", kaže Voštinić za DW, i dodaje: „Svi gajimo strah od organizacije SNS, koja se može nazvati i zločinačkom. Strah od džipova i nabildovanih likova. Ali na to hoćemo da reagujemo hrabrošću, da pred njih stanemo i da ih snimimo. Ne mogu ljudima da savjetujem da se tuku – zna se šta je po zakonu samoodbrana – ali spremnost da se suprotstaviš je već najveća hrabrost koju je do sada neko pokazao."

Predviđena je i aplikacija kojom bi sve što volonteri snime išlo direktno na server, a mogli bi i da se prijave napadi. Međutim, nedugo poslije razgovora s Voštinićem, Lokalni front je u srijedu na Tviteru objavio: „Sigurno smo na pravom putu: Hakovali nam sajt, moraćemo sve iz početka da napravimo!“

Opozicija pak, podijeljena, često i posvađana, imaće zadatak da za svako biračko mjesto nađe barem dva, a bolje i više kontrolora. I to će, po svemu sudeći, biti zadatak za koji će im biti potrebna saradnja. Na izborima prošle godine u Srbiji se glasalo na 8.386 biračkih mjesta.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu