Opasne veze - tajne službe pod ruskim uticajem

Čak i 30 godina nakon pada komunizma, moć ranije sveprisutne državne bezbjednosti „DS – Državna sigurnost“ u Bugarskoj je i dalje nesalomljiva. Njeni bivši zaposleni su na uticajnim pozicijama u politici, biznisu i nauci i marljivo su uključeni u politiku u ovoj zemlji članici Evropske unije. I to uprkos činjenici da je Vlada otvorila arhive državne bezbjednosti kada je ušla u EU prije 15 godina i uvela obavezno ispitivanje kandidata za sve izabrane i postavljene funkcionere.

Ekaterina Bončeva, koju je parlament izabrao 2007. za članicu komisije KOMDOS-a odgovorne za arhive i preglede, objašnjava za DW: „Napravili smo arhivu od 16 kilometara dosijea koja je dostupna javnosti. Dali smo dokaze da je cijela državna bezbjednost bila brutalna politička policija. I mi smo se pobrinuli da prestane zakulisna politika i ucjene povjerljivim dosijeima."

Ipak, kako kaže vidno frustrirana Bončeva, malo se toga promijenilo. Bivši službenici tajnih službi još uvijek - uz rusku pomoć - utiču na politiku i društvo u Bugarskoj. „Oni nikada nisu služili nacionalnoj bezbjednosti Bugarske, već samo komunističkom režimu i KGB-u“, kaže Bončeva. Zaista, 1972. godine tadašnji ministar unutrašnjih poslova Dimiter Stojanov je s ponosom opisao bugarsku DS kao „regionalni ogranak KGB-a". Stoga mreže bivših agenata, koje su i dalje aktivne, i danas predstavljaju problem lojalnosti za Bugarsku.

Nepovjerenje u tajne službe

To je postalo jasno nedavno sa ruskim napadom na Ukrajinu, koji službe nisu predvidjele. Prema dobro obavještenim vladinim krugovima u Sofiji, sve njihove analize i predviđanja bile su usmjerene na tadašnju Rusiju. Kao rezultat toga, ruski potencijal je bio potpuno precijenjen. S druge strane, ukrajinska volja da se odbrani i sposobnosti ukrajinske vojske nisu uzete u obzir, što je dovelo do pogrešnih procijena. U februaru 2022. poslanici tadašnjih vladinih frakcija pozvali su na istragu o tome da li su službe namjerno prevarile vladu.

„Prikriveni uticaj Rusije se osjeća svuda u našim službama bezbjednosti“, kaže Hristo Ivanov, član parlamenta i kopredsjednik partijskog saveza „Demokratska Bugarska“. Ovo može biti i razlog zašto tajne službe zaobilaze zakonski propisanu inspekciju svog osoblja od strane KOMDOS-a. Za ono malo zaposlenih za koje su podatke slali u KOMDOS, pokazalo se da je oko polovina njih već špijunirala za komunističku državnu bezbjednost, a često su prolazili specijalnu obuku u Moskvi.

Špijuni i generali

Baš kao Ilija Iliev, koji je bio na čelu sukog prstena špijunaže, a od 1980-ih je radio za tada sovjetsku a danas rusku vojnu obavještajnu službu GRU, koja ga je takođe obučavala. Video snimci i prisluškivani razgovori pokazuju da je godinama, zajedno sa drugim službenicima tajne službe, ministarstva odbrane i parlamenta, visokim oficirima u ruskoj ambasadi prodavao strogo povjerljiva dokumenta u vezi sa NATO-om.

Ili kao Valentin Zankov, rezervni general koji je uhapšen u martu 2022. godine, samo nekoliko nedelja nakon ruskog napada na Ukrajinu. Optužba: špijunaža za Rusiju. Od 1982. Zankov je radio u izviđačkoj službi Generalštaba, a takođe je prošao obuku u Moskvi. No, to nije naudilo njegovoj karijeri u postkomunističkoj Bugarskoj. Dogurao je do šefa odjeljenja u Ministarstvu odbrane i čak postao vojni ataše u Londonu i Vašingtonu. Prema optužnici, Zankov je predao tajne dokumente političkom sekretaru ruske ambasade u Sofiji. On je kritikovao otvaranje komunističkih arhiva i upozoravao na navodne napade NATO-a na Rusiju.

Nepovjerenje u vojsku i bezbjednosne službe je stoga duboko ukorijenjeno u bugarskom društvu i politici. „Razlozi za to su izostanak reformi i činjenica da zaposleni koji su inkriminisani nisu smijenjeni“, smatra Hristo Ivanov. To je starim kadrovima dalo priliku da svoje razmišljanje i mentalitet prenesu na sljedeću generaciju.

Nacionalizam i spoljna politika

Stari kadrovi DS-a su takođe decenijama bili aktivni u bugarskoj spoljnoj politici i predstavljaju kapiju za ruski uticaj. Već 2010. godine, pregled spoljnopolitičkih elita od strane Komisije KOMDOS-a došao je do šokantnog zaključka: 201 od 593 visoka funkcionera i 205 od 467 ambasadora je ranije radio u komunističkoj tajnoj službi.

A kako ove mreže utiču na bugarsku spoljnu politiku i tako promovišu ruske interese pokazuje istorijski i identitetski spor sa Sjevernom Makedonijom. Iza bugarske blokade pristupanja Sjeverne Makedonije EU ne stoje samo stare mreže DS u Ministarstvu spoljnih poslova i u krugu savjetnika predsjednika Rumena Radeva. Bugarske nacionalističke partije, koje neprestano potpiruju sukob, „pune su starih kadrova službe državne bezbjednosti i služe strateškim interesima Rusije na Balkanu u sporu sa Sjevernom Makedonijom“, rekla je Ekaterina Bončeva.

Poslanica Bončeva zato insistira na značaju Komisije KOMDOS-a i njenog rada na razjašnjavanju: „Izgradili smo stabilnu instituciju i pokazali javnosti ko je imao veze sa DS. Ovo razotkrivanje mora da se nastavi, jer je neophodna promjena mentaliteta političkih elita!"

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.