Opasne posljedice Dodikovih izjava

U intervjuu ruskom servisu Radija Slobodna Evropa predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik nedavno je, između ostalog, govorio o "nemogućnosti suživota" u državi koja je "neuspjeli eksperiment međunarodne zajednice". Predsjednik RS-a također je kazao da su se "Bošnjaci proglasili narodom 1993. godine" i da "ne mogu izgraditi vlastiti identitet ako ne unište identitet drugih konstitutivnih naroda".

Bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović smatra da su Dodikove tvrdnje "vrhunac neodgovornog javnog istupanja". U otvorenom pismu Dodiku, Izetbegović je poručio da će "bilo kakav pokušaj ugrožavanja cjelovitosti BiH naići na otpor patriota koji su u svakom trenutku spremni braniti BiH", te da "nijedan narod u ovoj zemlji nema pravo odlučivati o vlastitoj sudbini ignorišući prava drugih naroda".

Prema Izetbegoviću, Dodikova "isključiva politika" dovela je BiH u jednu od najdubljih kriza od Daytona. "Reformski procesi su blokirani, a zemlja zaostaje na evropskom putu", rekao je Izetbegović, pozivajući predsjednika RS-a da prestane sa retorikom "koja može dovesti do novih sukoba sa nesagledivim posljedicama". "Upravo Vi, gospodine Dodik, snosit ćete historijsku i svaku drugu odgovornost ukoliko dođe do konflikata koje svojim javnim istupima provocirate", ističe Izetbegović.

Izetbegović je, također, pozvao predsjednika RS-a Milorada Dodika da "energiju usmjeri u konstruktivnom pravcu". "Uz mali napor političkih lidera BiH može ići naprijed, sustići susjede i uskoro postati ravnopravna, prosperitetna i kredibilna članica Evropske unije. Budite motor, a ne kočničar procesa koji nemaju alternativu", poručio je, između ostalog, član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović.

Reakcije u RS-u na Izetbegovićevo pismo

Izetbegovićevo pismo Dodiku izazvalo je oštre reakcije u RS-u. Zastupnik SNSD-a u Parlamentu BiH Slavko Јovičić izjavio je da "Republika Srpska ne želi nikakve sukobe i rat, te da srpski narod neće uplašiti Izetbegovićeve prijetnje". "BiH nikada neće biti uređena kako su oni zacrtali i biti islamska država. Ako nas Bošnjaci istjeraju iz institucija BiH kao 1992. godine, nikada se više vratiti nećemo, a to znači da su srušili BiH", dodao je Јovičić.

Zastupnica SNSD-a u državnom Parlamentu Dušanka Majkić smatra da je Bakir Izetbegović, tvrdnjama da će patriote braniti cjelovitost BiH, "uputio poruku da su Bošnjaci spremni na mobilizaciju ako ne ostvare težnju jedan građanin, jedan glas". Predsjednik Boračke organizacije RS-a Pantelija Ćurguz je kazao da "Izetbegovićeve patriote moraju znati da bi patriote branile i svetinju Republiku Srpsku".

Prema analitičaru Međunarodne grupe za krize Srećku Latalu, novo rasplamsavanje nacionalističkih strasti "nastavak je negativnog trenda u BiH koji može imati opasne posljedice za ovu zemlju". U posljednjem izvještaju o stanju u BiH (oktobar, 2011.), sa osvrtom na zahtjeve za refrendumom u RS-u, ICG je upozorila da "manji bosanski entitet još uvijek prijeti stabilnosti zemlje i zapadnog Balkana", te da nastavak konfrontacije može prouzrokovati "ozbiljno nasilje" i dovesti do katastrofe.

Na sceni politički ciljevi iz devedesetih godina

"Izetbegovićevo pismo je u ovom trenutku bilo nužno i, mada sadrži oštru intonaciju, korektno", smatra politički analitičar Ibrahim Prohić. "No, forma apela je političko-romantičarska jer se Dodik ne može zaustaviti apelom. Radi se o čovjeku sa irealnom percepcijom sopstvene važnosti koji je već prešao prag preko kojeg nema povratka", kaže Prohić, pojašnjavajući da predsjedniku RS-a zbog korupcije i ekonomske situacije u entitetu ništa drugo i ne preostaje osim da održava konflikt visokog intenziteta.

"Što se tiče političke klime u BiH i regiji, na sceni su isti politički ciljevi iz devedesetih godina. Ono što nije realizirano oružjem, sada se pokušava ostvariti politikom, a Milorad Dodik u tom procesu nije sam", kaže Prohić. "Srbija želi na simboličkoj ravni zadržati kompenzaciju za gubitak Kosova održavanjem prijetnje secesijom RS-a, na šta u BiH nema adekvatnog odgovora", upozorava Prohić.

Iako to još uvijek nije dominantan stav, podjela BiH u nizu evropskih prijestolnica više nije bogohulna tema, kaže Prohić. "Greška je očekivati reakciju međunarodne zajednice. Probosanske snage kao da ništa nisu naučile iz predratnog i ratnog perioda. Treba osmisliti stratešku, bh. inicijativu sa jasnom političkom i diplomatskom dimenzijom", ističe Prohić, naglašavajući da bez adekvatnog odgovora iz BiH, ni međunarodna zajednica neće promijeniti stav prema ovoj zemlji.

Autor: Samir Huseinović
Odg. urednica: Zorica Ilić