Olaf Scholz, Cum-Ex i problem s pamćenjem

Za saveznoga kancelara nova godina donosi jedan stari problem. Oporbeni CDU i CSU žele Olafa Scholza ponovo saslušati pred Odborom za financije. Optužba je vrlo teška: tvrde da socijaldemokrat Scholz nije rekao istinu prilikom saslušanja u vezi sa skandalom nazvanim „Cum-Ex". To navodno dokazuje protokol sjednice Odbora za financije iz srpnja 2020. koji je dosad držan u tajnosti.

Sad parlamentarni zastupnici imaju uvid u taj protokol i smiju citirati iz njega. Iz njega proizlazi da se Scholz u srpnju sjećao jednog razgovora s bankarom Christianom Oleariusom koji je umiješan u poreznu prijevaru velikih razmjera nazvanu „Cum-Ex". A od rujna 2020. Scholz je tvrdio da „nema nikakvog konkretnog sjećanja" u vezi s tim razovorom.

Svjedoci moraju govoriti istinu

Na rupe u sjećanju Scholz se pozivao i nakon toga dvaput na saslušanju pred parlamentarnim Istražnim odborom u Hamburškom senatu. Svjedoci moraju govoriti istinu, inače čine kažnjivo djelo.

„Proturječne izjave i iznenadni nestanak sjećanja saveznoga kancelara u roku od nekoliko mjeseci nameću važna pitanja", kaže predvodnik CDU-ovih zastupnika u Odboru za financije Matthias Hauer u izjavi za DW.

Pljačkanje države

„Cum-Ex" je naziv za najveću poreznu prijevaru u povijesti Savezne Republike. Dosad je osumnjičeno 1.500 osoba i oko 130 banaka. Radilo se o tomu da se od države tražilo povrat poreza na kapital, koji uopće nije bio plaćen. To je funkcioniralo zahvaljujući jednom triku uz pomoć dionica. Jednom godišnje poduzeća notirana na burzi objavljuju visinu dividendi koje isplaćuju svojim dioničarima. Na te dividende mora biti plaćen porez koji u određenim uvjetima može biti vraćen.

Uz pomoć banaka su paketi dionica s pravom na dividendu (cum) i bez prava na dividendu (ex) prebacivani tamo-amo u danima oko termina za isplatu dividendi, tako da porezne vlasti nisu više mogle utvrditi tko je na dan isplate dividendi stvarno bio vlasnik dionica. Umjesto toga stvaran je dojam da pravo na to ima više njih. Svi oni su od banaka dobivali potvrde da su platili porez, a s tim potvrdama su mogli zatražiti povrat poreza. Porezna uprava je tako više puta „vraćala" porez koji nikad nije ni primila. Tek 2012. je zakonodavac promjenom zakona spriječio takve mutne poslove. Prema procjenama, državni proračun je do tada kroz „Cum-Ex" oštećen za više od deset milijardi eura. Pokrenut je kazneni progon, a Bundestag je 2016. uspostavio prvi Istražni odbor.

Posjet prvom gradonačelniku Hamburga

U skandal je bila umiješana i hamburška privatna banka M.M. Warburg. 2016. je počela porezna provjera i istraga, pa je banka u prvoj tranši morala vratiti 47 milijuna eura koje je dobila kao neopravdan povrat poreza. Šef uprave i suvlasnik te privatne banke Christian Olearius nije propustio ništa u pokušajima da spriječi vraćanje toga novca.

Navodno je nastojao utjecati na političare i vlasti. Obratio se i Olafu Scholzu koji je tada bio prvi gradonačelnik Hamburga, dakle predsjednik vlade grada-savezne pokrajine. Na kraju su hamburške porezne vlasti odustale od zahtjeva za vraćanjem neopravdano uzetih milijuna. Kasnije je savezno ministarstvo financija, koje je vodio član CDU-a, uputilo nalog Hamburgu da ipak zahtijeva vraćanje toga novca.

Ništa nije obećano, ali …

Jesu li Scholz i drugi vodeći članovi SPD-a u Hamburgu utjecali na odnos poreznih vlasti prema banci Warburg? Olaf Scholz je i pred Istražnim odborom Hamburškog senata i pred Odborom za financije Bundestaga tvrdio da on nije utjecao.

Za to nema ni dokaza u dnevnicima Christiana Oleariusa koji su pronađeni prilikom pretrage njegove kuće. U njima bankar o susretu s gradonačelnikom bilježi: Scholz „pažljivo sluša naše izlaganje i postavlja mudra pitanja". Te dalje: „Ništa nam nije obećano, to ni ne očekujemo, ne zahtijevamo. Kaže da se u svako vrijeme mogu javiti, on to i očekuje u vezi s ovom stvari."

Više susreta sa Scholzom

O drugom susretu doznajemo, kako stoji u dnevniku, da je Olearius predao Scholzu papir na sedam stranica. U tom dokumentu banka Warburg objašnjava zašto joj pripada novac dobiven od financijske uprave te da bi njegovo vraćanje „ugrozilo egzistenciju banke". Olearius dalje bilježi da Scholz „pita, sluša, ne iznosi svoje mišljenje. Ne daje do znanja što on misli ni hoće li i na koji način djelovati. Ja to razumijem, ne želim praviti pritisak niti njega kompromitirati na bilo koji način."

Rupe u Scholzovom sjećanju jako su povezane s pojavom Oleariusovih dnevnika. Tek iz njih je postalo jasno da su se Scholz i bankar sastali ne samo jednom, nego ukupno tri puta. „Smatramo da su rupe u sjećanju saveznoga kancelara samo izgovor", kaže CDU-ov član u Odboru za financije Hauer. „Tek kad se doznalo za druge njihove susrete i jedan telefonski razgovor Olaf Scholz je tvrdio da se ničega više ne sjeća."

Stranke vladajuće koalicije štite svoga kancelara

CDU i CSU bi htjeli novo saslušanje u Odboru za financije. Ali, to je moguće samo ako to želi većina u odboru, što očito nije slučaj. SPD, Zeleni i FDP koji čine vladajuću koaliciju štite kancelara. Ranijih godina je to bilo drukčije. FDP i Zeleni su oštro napadali Scholza.

Najmanje interesa za novim saslušanjem kancelara ima SPD. „Dok Olaf Scholz i Savezna vlada uspješno rade na svladavanju kriza, Unija i dalje pravi lakrdiju", kaže Michael Schrodi, financijski stručnjak SPD-a i vodeći predstavnik te stranke u Odboru za financije. Scholz je u sada dostupnom protokolu samo prenio ono „što je u medijima pročitao o tom susretu", kaže Schrodi. „A ne da se sjeća sastanka ili sadržaja." Zato nema proturječnosti niti razloga da se kancelara ponovo sasluša u Odboru, kaže Schrodi u razgovoru za DW.

Novo saslušanje u Hamburgu umjesto u Berlinu?

Ni FDP nema interesa za novo saslušanje. To je „gubljenje vremena", kaže FDP-ov član u Odboru za financije Markus Herbrand. Savezni kancelar je u više navrata rekao da se više ničega ne sjeća. Zato novo saslušanje nema smisla, kaže on. „Na rupe u sjećanju se naravno može kritički gledati i o njima raspravljati, ali nove spoznaje od saslušanja u Odboru se ne mogu očekivati."

Zeleni smatraju da se o tomu ne treba raspravljati u Berlinu nego u Hamburgu. Zastupnik Zelenih i član Odbora za financije Sascha Müller kaže za DW da je „pravo mjesto za daljnje bavljenje tim pitanjem i ispitivanje sadašnjega saveznoga kancelara" Hamburški senat. „Novo ispitivanje u odboru za financije bilo bio prije svega show", kaže Müller.

 Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu