Okruženi neprijateljima

Holmu Sundhaussenu, profesoru istorije sa Slobodnog Univerziteta u Berlinu, uspjelo je ono o čemu drugi istoričari sanjaju. Njegova knjiga "Istorija Srbije od 19. do 21. stoljeća" izazvala je široku društveno-političku debatu. U Njemačkoj o tome isključivo diskutuju eksperti. U Srbiji je dijelove knjige preveo i objavio list Danas.

Reakcija srbijanske javnosti je ogromna, piše Tageszeitung iz Berlina u komentaru u kojem se kaže: "Veliki dio javnosti ali i brojni istoričari smatraju da stranac ne može razumjeti Srbiju, a pogotovo ne Nijemac. Vrlo je simpotomatična reakcija jednog čitaoca putem interneta: 'U prvom i drugom svjetskom ratu bili smo protivnici. Sada ste se odmah stvorili i na Kosovu'. Reći uglednom i provjerenom istoričaru da s obzirom na svoje njemačko porijeklo nije u stanju dati sud o istoriji Srbije, 'vrlo je čudnovata argumentacija za početak 21. stoljeća'. To je Sundhaussen rekao u intervjuu za Vreme. Prije svega, ako se zna da čitaoci lista Danas ne pripadaju baš neobrazovanom sloju u Srbiji. Zašto se dakle obrazovani sloj građana tako žesti?

Etno-šovinzam, mačo-kult i turbo-folk

U knjizi 'Kultura vlasti u Srbiji' američki ekspert za Balkan Eric Gordy opisuje Miloševićev režim kao nesretnu koaliciju komunističkih funkcionera, običnih kriminalaca i nacionalista, koji žive u prošlosti. Oni su promijenili Srbiju. U centru je bilo uništavanje svih alternativa, koje bi stajale u suprotnosti sa tako stvorenim sistemom. Demokrati, pacifisti, organizacije za ljudska prava, moderna umjetnost, filmska ostvarenja, stripovi, rock-muzika, koji kritično gledaju na sistem, sve što se nije uklapalo u nacionalističku sliku svijeta, potisnuto je iz srbijanske javnosti. Umjesto toga vladao je etno-šovinizam, mačo-kult i turbo-folk, što karakteriše Srbiju i danas.

Intelektualni provincijalizam

Nije veliki vođa Slobodan Milošević, već je cijelo političko, ekonomsko i kulturno okruženje izazvalo raspad Jugoslavije i četiri rata. Kultura vlasti i moći, koja se razvijala u Miloševićevoj eri, Srbiji nije donijela samo masovno siromašenje, već i ogromni intelektualni provincijalizam. Pri tome su mnogi pripadnici srbijanske intelektualne elite svjesni da je agresivna politika njihove zemlje 1990-te i narednih godina dovela do ratova u Sloveniji, Hrvatskoj, BIH i na Kosovu ali i konačno do poraza Srbije.

Ali i obrazovana srbijanska elita je, predvođena istoričarima koji rade ono što moćnici žele, naučila da istoriju posmatra iz svog sopstvenog ugla i perspektive nacionalnog kolektiva. Ispiranje mozga dovelo je do toga da srbijanski birači danas dijele svijet na 'nas i njih' - dakle Srbe i neprijatelje, kojima su okruženi. Većina Srba vide svoju zemlju kao žrtvu ali ne kao počinioca, koji je aktivno radio na raspadu Jugoslavije.

Zarobljenici istorijskih mitova

Berlinski profesor Holm Sundhaussen to dobro zna. Ovaj istoričar, rođen 1942, dijagnosticira današnjoj Srbiji 'Blokadu opažaja, odnosno spoznaje'. Politika, koja je vođena u Srbiji u posljednjih 20 godina, napravila je od građana zarobljenike istorijskih mitova, slično kao što su nacisti uradili sa Nijemcima. Ali u Srbiji nije bilo 'entnacifikacije' niti 'preodgoja' a pogotove ne 'privrednog čuda'. Zato su i dalje na visokim funkcijama ljudi, koji su nekada bili direktno povezani sa Miloševićem. Srbija je jedna od najsiromašnijih zemalja u Evropi, njeni ljudi - frustrirani. Stoga oni svaki pokušaj kritičkog suočavanja s prošlošću vide kao napad na njihov lični identitet.

Holm Sundhaussen ima pravo, kada kaže: "U Njemačkoj je trebalo da prođe četvrt stoljeća, da većina ljudi shvati šta se tu dešavalo za vrijeme vladavine nacista. Debata o Centru protiv progona" možda je jedna od posljednjih, koja se vodi 62 godine nakon II. svjetskog rata. Srbiji će, kako bi dobila vezu sa stvarnošću, biti potrebno puno diskusija, poput ove koju je otvorila knjiga berlinskog istoričara. Potrebna joj je istinska konfrontacija sa događajima u posljednja dva desetljeća, ali i privredno čudo.

Smanjenje njemačkih vojnika u BiH?

'Tagesspiegel' iz Berlina donosi članak o mogućem smanjenju broja njemačkih vojnika u misijama na Balkanu. "Nakon odluke NATO saveza da značajno smanji broj vojnika na Kosovu, vlada u Sarajevu smatra da bi se to moglo uraditi i u BiH. 'Naša zemlja je u međuvremenu tako stabilna, da su ratni sukobi isključeni', rekao je ministar vanjskih poslova BiH Sven Alkalaj. On je dodao da su štrajkovi i protesti zbog napete ekonomske situacije, povezane sa privrednom i finansijskom krizom ipak i dalje mogući. Reduciranje broja njemačkih vojnika u BiH", piše der Tagesspiegel, "predstavljalo bi rasterećenje za Njemačku, koja u BiH ima 130 vojnika i snosi 20% od ukupne sume troškova za izdržavanje EUFOR-a. Portparol Ministarstva odbrane u Berlinu izjavio je međutim, kao i ministar Alkalaj, da se u BiH ne smije ugroziti ono što je do sada ostvareno i da zajedničke Oružane snage BiH i Ured visokog predstavnika i dalje trebaju podršku.

Autorica: Jasmina Rose

Odg. urednica: Marina Martinović