Okončane Paraolimpijske igre superlativa

Na kraju svake olimpijade se obično vrlo brzo daje ocjena kako je riječ "o najboljim igrama do sada". Kada su u pitanju Paraolimpijske igre u Londonu, onda se slobodno može govoriti o uzbudljivm takmičenjima, popunjenim tribinama stadiona i oduševljenim gledaocima, te o pozitivnom ehu u medijima. Tako je recimo, čak sedam miliona gledalaca britanske televizije pratilo finalnu utrku na 100 metara. Publika je bila zapanjena izuzetnim dostignućima sportista s tjelesnim nedostacima, ali i brojem oborenih rekorda.

Nijemci 18 puta "zlatni"

Plivačica Daniela Schulte je nosila zastavu Njemačke na otvaranju ovih igara, a kući putuje sa zlatnom medaljom oko vrata i s novim svjetskim rekordom u utrci na 400 metara slobodno. "Ovo je kao u snu. Nakon posljednjeg zamaha sam se pitala: Da li sam stvarno pobijedila?", kaže ona.

Dvije zlatne medalje osvojila je Andrea Eskau, koja vozi specijalni bicikl na ručni pogon. Dva zlata osvojili su i atletičarka Birgit Kober, te jahačica Hannelore Brenner.

Što se tima iz BiH tiče, sigurno je da je najviše radosti donijela zlatna medalja u sjedećoj odbojci. Reprezentacija BiH je do zlata došla nakon uvjerljive pobjede protiv Irana u finalu takmičenja.

Povratak Alessandra Zanardija

Nevjerovatan "comeback" pošao je za rukom bivšem vozaču Formule 1 Alessandru Zanardiju. Ovaj Italijan je u teškoj automobilskoj nesreći 2001. godine izgubio obje noge. Već pet godina trenira vožnju bicikla na ručni pogon. Ovaj 45-godišnji sportista je osvojio zlatnu medalju u "utrci na štopericu" i u uličnoj utrci. U ovoj drugoj je pobijedio sa samo sekundu prednosti ispred drugoplasiranog. "To što sam pobijedio na ovako dramatičan način, u sprintu na kraju utrke, čini me posebno ponosnim. To pokazuje da sam u međuvremenu postao pravi biciklista, bez obzira na to što nemam noge", kaže Zanardi.

Spor zbog "vještačkog koljena"

Heinrich Popow je pobijedio u utrci na 100 metara za osobe s nogom amputiranom iznad koljena. Četverostruki šampion Njemačke Wojtek Czyz je osvojio bronzu, a obojica su do bronze došla i u štafeti 4x100 metara. Czyz se ipak pobrinuo da ovi uspjesi dobiju i pomalo negativnu konotaciju. On je svom kolegi u timu prebacio "tehnološki doping".

Popow je navodno na raspolaganju imao "vještačko koljeno", odnosno protezu koju drugi takmičari nisu mogli dobiti. To barem tvrdi Czyz. Predsjednik Njemačkog sportskog saveza invalida Julius Beucher je potom oštro kritikovao Czyza: "Jedna od pojava u vrhunskom sportu je da se konkurenti ponekad i ne vole previše. Ali odista nije u redu na ovakav način minirati pripreme svog kolege za važno takmičenje."Beucher ima namjeru da obojicu sportista pozove na razgovor i okonča diskusiju.

Suze za kraj

Prve zlatne medalje za Nijemce osvojile su sestre blizankinje Carmen i Ramona Brussig, koje se takmiče u džudu. Prvo je Carmen došla do pobjede u kategoriji do 48 kilograma, a odmah potom i njena sestra Ramona u kategoriji do 52 kilograma.

Tačku na "i" stavile su košarkašice u kolicima. Uvjerljivom pobjedom protiv Australije, osvojile su prvu zlatnu medalju za Njemačku u ovoj disciplini nakon duge pauze koja je trajala još od 1984. "Već pet minuta prije kraja smo sve plakale od sreće. Suze su išle same od sebe", izjavila je Johanna Welin nakon finalne utakmice.

Autori: Thomas Klein / Azer Slanjankić

Odgovorni urednica:Belma Fazlagić-Šestić