Noćni vukovi - jedina tema na Dan pobjede

Ruski motorciklistički gang Noćni vukovi je tokom noći stigao u Berlin, piše internet-dnevnik Cajt. Policija nije saopštila gdje su se ulogorili. Ali zato im je cilj poznat: oko 200 bajkera želi da se proveze kroz centar grada u pravcu Treptauer parka. Žele da polože vijenac na sovjetski spomenik u blizini Brandenburške kapije, a poslije toga da se odvezu i do spomenika Šenholcer hajde (još jedan spomenik ruskim žrtvama u Drugom svjetskom ratu). Gang tako hoće da obilježi kraj Drugog svjetskog rata i pobjedu nad fašizmom. 9. maj je u Rusiji Dan pobjede.

Prije dolaska u Berlin, grupa se zaustavila kod vojno-istorijskog muzeja u Drezdenu i tamo položila vijenac. Noćni vukovi su svoje putovanje počeli krajem aprila u Moskvi. Povodom pobjede nad Hitlerovom Njemačkom, obilježili su put Crvene armije kroz Istočnu i Srednju Evropu dug 6000 kilometara. No, Poljska im je prošle godine zabranila ulazak. Mnogi Poljaci na vožnju ovih rokera gledaju kritički - zbog višedecenijske sovjetske dominacije i uloge Rusije u sukobu u Ukrajini. Oni optužuju Noćne vukove i da u istočnoj Ukrajini podržavaju protivnike vlade u Kijevu.

Noćni vukovi su osnovani 1989. ubrzo nakon sloma Sovjetskog Saveza. Ovaj rokerski klub danas ima 5000 članova, a među njima je i čečenski predsjednik Ramsan Kadirov koga podržava Kremlj. Njihov vođa Aleksandr Saldostanov je na zvaničnim paradama već vozio pored ruskog predsjednika Putina, koji hvali patriotizam rokera. Brutalni motorciklisti su, na primjer, u prošlosti pokazali podršku ruskoj aneksiji Krima. Moto kluba glasi: „Gdje smo mi – tu je Rusija.“

Dnevnik Tagesšpigel piše da su „Noćni vukovi tokom proteklih godina više puta vozili poprijeko Evropom tragom pobjede. Njihova ruta podsjeća na napredovanje Crvene armije kroz Evropu, a posljednja stanica je Berlin. Prošle godine – na 70. godišnjicu pobjede Crvene armije – Poljska je zabranila Noćnim vukovima prolazak kroz njenu teritoriju, a i njemačka vlada je zabranila ulazak u Njemačku nekolikim članovima motorciklističkog kluba. Noćni vukovi su pošli na put 29. aprila iz Moskve. Predsjednik kluba Aleksandr Saldostanov je stigao samo do bjeloruske granice. Poništena mu je viza za ulazak u zemlje Šengenskog sporazuma. Poljska je Vukovima zabranila ulazak kao i prošle godine – i pored važećih viza. Saopšteno je da je ugrožen javni red. Slovačka, Austrija i Češka su dozvolile ovoj grupi prolazak.“

„Noćni vukovi su sa 5000 članova najveći ruski motorciklistički klub. Klub održava tijesne kontakte sa Kremljom, predsjednik kluba Saldostanov važi kao dobar prijatelj ruskog predsjednika Vladimira Putina. Bajkeri su na meti optužbi da zastupaju ultranacionalističke i homofobne stavove. Najpoznatiji član grupe je čečenski vlastodržac Ramsan Kadirov.“

U Rusiji se, javlja Švajcarska radiotelevizija (SRF), „Vojnom paradom obilježava kraj rata, pobjeda nad nacističkom Njemačkom. To se zove Dan pobjede. Onaj ko se kritički izrazi o ulozi Sovjetskog saveza u Drugom svjetskom ratu – tome nije lako u Rusiji“, javio je voditelj radija pred razgovor sa Irinom Šerbakovom, „ruskom istoričarkom i publicistkinjom koja radi, između ostalog, za organizaciju za ljudska prava MEMORIAL.“ Za Šerbakovu je to bio najvažniji dan u porodici, njen otac je bio ratni invalid koji se sa 19 godina borio kod Staljingrada, i to je bio najvažniji doživljaj u njegovom životu.“ Ali, dodaje ona, „to nije bio praznik nego dan tuge, koji se obilježavao sa prijateljima i tada se odavala počast palim borcima.“

„To jeste bio Dan pobjede, ali i dan tuge, jer je cijena te pobjede bila tako neizmjerna“, rekla je dalje ova istoričarka. Ona je današnju proslavu Dana pobjede sa vojnom paradom nazvala „zloupotrebom“ koja podsjeća na vremena 70-ih godina, kada je „takva proslava bila surogat za sve ono što je izgubljeno, vjeru u komunizam, srećnu komunističku budućnost i slično. To je bila neka vrsta ljepila koja je držala na okupu Sovjetski Savez, dok se on nije raspao i to vrlo lako kao što smo mogli da vidimo.“

Današnji način obilježavanja Dana pobjede za nju je još „mnogo gori nego u vrijeme Brežnjeva, to je stil to je kič, to je surogat. Zamjena za predstavu o tome u kakvom društvu dana živimo i kakve buduće perspektive to društvo ima“, kaže Irina Šerbakova za Švajcarsku radioteleviziju (SRF).