"Mi smo dio evropske stvarnosti"

Novi reisu-l-ulema Islamske zajednice (IZ) u BiH Husein Kavazović pozvao je muslimane da mu pomažu u svemu što je dobro i dopušteno te da ga upozoravaju i onemoguće u onome što je loše i nedopušteno. „Muslimani i muslimanke! Svijet u kojem danas živimo nemiran je, nestabilan i tjeskoban. Pun je okrutnosti, neizvjesnosti i straha. Stoga je temeljita moralna obnova svih nas pojedinačno, obnova naših porodica, našeg komšiluka i naših džemata, naša velika zadaća i naša obaveza“, rekao je Kavazović.

Snagu iz jedinstva muslimana i svijest Bošnjaka usmjeravat ćemo prema sigurnosti i dobrobiti ummeta, društva i države u kojoj živimo, rekao je Kavazović. „Radit ćemo odlučno, hrabro, uključujući sve svoje sposobnosti i znanja. Unapređivat ćemo naš sistem obrazovanja i razvijati nauku, zalažući se za neograničenu razmjenu ideja“, kazao je reisu-l-ulema IZ BiH.

„Ponašat ćemo se odgovorno i osjećati ravnopravno“

Novi reis je istakao kako treba doprinositi jačanju bh. društva utemeljenog na slobodi i ravnopravnosti i poštivanju u različitostima. „Sarađivat ćemo s komšijama drugih vjera na temelju riječi koja je i njima i nama jednaka, da ne obožavamo nikoga osim Jedinog Boga. Mi smo dio evropske stvarnosti i autohtoni islamski narod Evrope i svjetske zajednice. Ponašat ćemo se odgovorno i osjećati ravnopravno“, naglasio je Kavazović.

Husein Kavazović je dužnost reisu-l-uleme preuzeo od Mustafe Cerića koji je na čelu IZ BiH bio proteklih 20 godina. Cerić je rekao da su Bošnjaci, kao i drugi narodi, imali dobre i loše vođe, ali da u budućnosti ne smiju imati loše vođe koje bi u ovakvom okruženju ispoljavali neznanje, neodlučnost i potkupljivost.

Otvorenost islamske zajednice BiH

„Usporedbom nekih vođa iz različitih epoha kao što su bili Husein-kapetan Gradaščević, Ali-paša Gusinjski, reisu-l-ulema Džemaluddin Čaušević, Mehmed Spaho i Alija Izetbegović, zapažamo nekoliko zajedničkih osobina, koje su imali. Svi su aktivno sudjelovali u oblikovanju povijesti, imali su hrabrost i karizmu i znali su se nositi sa složenošću geopolitičke i religijske stvarnosti njihovog vremena“, rekao je Mustafa Cerić.

Svečanosti je prisustvovalo više od 500 visokih vjerskih i političkih zvaničnika iz 30 zemalja, te predstavnici drugih konfesija što, prema riječima predsjednika Organizacionog odbora za dodjelu Menšure Muharema Hasanbegovića, svjedoči o otvorenosti IZ BiH. „IZ BiH ne funkcionira u četiri zatvorena zida. Ona ne funkcionira samo unutar muslimana nego i unutar društva i naroda s pruženim rukama svima koji žive u njenom okruženju“, rekao je Hasanbegović.

Očekivanja od novog reisa

Husein Kavazović je četrnaesti reisu-l-ulema u Bošnjaka. Analitičari vjeruju da će se on angažirati na izmjenama Ustava IZ BiH te intenziviranju njenog socijalnog djelovanja. U svom programu rada Husein ef. Kavazović, između ostalog, ističe da bi IZ BiH trebalo da promijeni svoju filozofiju i praksu u odnosu na ulogu žene. Zajednica bi, kako tvrdi, trebalo da čini mnogo više da žena bude aktivni subjekt društva. Kavazović se zalaže i za aktivniji angažman IZ BiH u borbi protiv ovisnosti te povratak izbjeglih i prognanih.

Pravoslavci i katolici u BiH od novog reisa očekuju njegovanje međureligijskog dijaloga u ovoj zemlji te nove podstreke za izgradnju suživota jer, kako je za Deutsche Welle kazao paroh sarajevski otac Vanja Jovanović „svi dijelimo isti prostor i saradnja nam je prioritet“. Nastavak saradnje svih vjerskih zajednica u BiH očekuju i zvaničnici Sjedinjenih država, ističe se u čestitki muslimanima upućenoj iz Ambasade u Sarajevu povodom izbora Huseina ef. Kavazovića za reisu-l-ulemu IZ BiH.

Autor: Samir Huseinović, Sarajevo

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić