Nove ideje njemačkih brodograditelja

Na kraju će jedrenjak na kojem danas rade brodograditelji biti dug 19 metara. Trenutno oni rade na spužvastoj jezgri broda. Dok ovaj performance-cruiser, kako se brod naziva u stručnim krugovima, bude mogao zaploviti brodograditelji moraju raditi gotovo godinu i pol dana. Ali, onda će jedrenjak izgledati točno onako kako si ga je zamislio kupac.

Izgradnja jahti prema individualnim željama - to je poslovni model Brodogradilišta Knierim iz Kiela već od njegovog osnutka 1965. godine.

Dok su ranije gradili dva do tri broda u godini, danas dobivaju jednu, najviše dvije narudžbe godišnje, kaže direktor Gunnar Knierim. "Da bismo mogli zadržati našu standardnu ekipu, našu jezgru, potrebna su nam druga područja, jer ne znamo hoćemo li prije nego što završimo jednu dobiti drugu narudžbu."

Potrebni novi poslovni modeli

Da bi bili veliki, a opet precizni do u desetinu milimetra, trup broda i ostali osnovni dijelovi već odavno se ne rade ručno, nego se strojevima izrađuju u jednom komadu. Tako su brodograditelji došli na ideju da tu tehniku glodanja ponude i za izradu prototipova i u drugim industrijskim granama.

"Jedno krilo propelera vjetrenjače ima primjerice slične dimenzije i površine kao i trup broda", objašnjava Knierim. "Za dio koji mora dugo izdržati trebamo stabilnost, a nju postižemo sličnim načinom izrade kao i kod izrade brodova." I to se etabliralo. Sve više klijenata zanimaju se za izradu dijelova u njihovom brodogradilištu, veseli se direktor Knierim.

Jeftina i precizna proizvodnja

Na osnovni model izglodan od stiropora dolazi više slojeva drugih vlakana. Zatim se na to raspršivačem nanosi jedna mješavina plastične mase. Nakon jednog dana sušenja ponovo se dio obrađuje glodalicom dok se ne postigne željeni oblik, objašnjava Matthias Köppl. On nadzire rad glodalica.

One su tajna uspjeha Brodogradilišta Knierim. U međuvremenu ovdje rade tri takve petoosovinske glodalice. Tako nastaju prototipovi alata, krila turbina, ali i neprobojni dijelovi za vojnu industriju. No, direktor Knierim, imajući obzira prema naručitelju, ne želi govoriti o pojedinostima ovoga posljednjeg.

Zaposlenici mijenjaju posao ovisno o narudžbama

Izrada modela otvorila je Brodogradilištu Knierim nove perspektive. To znači nova tržišta, a time i osnovu za spas brodogradilišta.

Ako za jedno područje nema puno narudžaba, brodograditelji prelaze u odjel za izradu prototipova i obrnuto. Tako premošćuju nedostatak posla u pojedinim odjelima. "Tako možemo zadržati naših pedeset, nekad i više zaposlenika", objašnjava Gunnar Knierim u razgovoru za DW.

Otaca Gunnara Knierima je osnovao brodogradilište 1960-ih godina. Zadaća sina i još jednog direktora, Stefana Müllera, bila je provesti brodogradilište kroz nemirne vode.

Oprezni optimizam

Da brodogradilište stvarno ide dobro naprijed, Knierim ne želi tvrditi, ali je oprezno optimističan. "To je već ostvarenje malog sna da smo uspjeli to što smo postigli, a drugi san nam je da se tako nastavi."

Naravno, strastvenom jedriličaru i graditelju brodova na srcu je osobito izrada jahti. Ali, bez izrade prototipova, posla s petoosovinskim glodalicama, on možda danas uopće ne bi mogao graditi brodove. Gunnar Knierim bio je svjedok zatvaranja brojnih brodogradilišta slične veličine. A Brodogradilište Knierim uspjelo se održati i u najtežim vremenima za brodogradnju.

Autori: Jana Wochnik/Anto Janković

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić