Manje desničarskih ali više ksenofobičnih stavova

Rezultati jedne studije u Lajpcigu zvuče kontradiktorno. Oni su odraz nesređenog društva u vremenima ukrajinskog rata i korone. Reprezentativno istraživanje se provodi od 2002. godine. Svake dvije godine tim predvođen Oliverom Deckerom i Elmarom Brählerom iz Kompetentnog centra za istraživanje desnog ekstremizma i demokratije želi znati koliko je politički sistem stabilan.

Dobre i loše vijesti sa istoka

Ovoga puta zaključak je dvosmislen jer postoji svijetla i tamna strana. "Odobravanje desničarskih izjava ne opada samo u cijeloj Njemačkoj, već posebno u istočnoj Njemačkoj." Samo dva posto istočnih Nijemaca je pokazalo zatvoren, desničarski pogled na svijet u smislu neonacionalsocijalističke ideologije. U 2020. je i dalje bilo oko deset posto. "To su dobre vijesti, ali samo pola od cijele priče", naglašava Decker.

Jer u isto vrijeme se povećala ogorčenost prema onima "koje se doživljavaju kao 'drugačiji', dodaje Brähler. U skladu s tim, postotak ljudi u istočnoj Njemačkoj, koji su "očigledno ksenofobični", porastao je sa 27,8 posto na 31 posto. U zapadnoj Njemačkoj je taj postotak u istom periodu pao sa 13,7 na 12,6 posto. Dvoje od pet istočnih Nijemaca vjeruje da je Njemačka "preplavljena brojnim strancima". Gotovo četvrtina zapadnih Nijemaca to tako vidi.

Visoko odobravanje demokratije ali samo teoretski

Pogled na više od 300 stranica studije, kao što se može pročitati u jednom dijelu, stvara sliku Njemačke u "kriznom modus". Prema riječima direktora studija, to se odražava u daljim nalazima koji se čine paradoksalnim. Ukupno 82 posto je zadovoljno demokratijom koja je opisana u ustavu. Na istoku je čak 90 posto. Ali te vrijednosti su išle ruku pod ruku sa osjećajem da nema političkog utjecaja. Osim toga, samo polovina se slaže sa demokratijom koja se doživljava u svakodnevnom životu.

Sa Deckerove i Brählerove tačke gledišta, ova percepcija se uklapa u kriznu sliku pandemije koronavirusa koja se prati od 2020. i ruskog rata protiv Ukrajine, koji je počeo 2022. godine. Do izražaja su došli antidemokratski motivi: predrasude i mržnja prema "drugima" kojim se služe desničarske stranke. Klasične slike neprijatelja su Jevreji, muslimani, Sinti i Romi.

Povećanje neprijateljstva prema ženama

Slaganje sa antifeminističkim izjavama je takođe visoko. 27 posto ispitanih dijeli stav da žene "koje odu predaleko sa svojim zahtjevima ne bi trebale biti iznenađene ako budu vraćene na svoje mjesto". Sve u svemu, šef studije, Deker, bilježi promjenu u motivima koji stoje iza antidemokratskih stavova, "a ne jačanju demokratije". Pored ksenofobije, desničari sada imaju mnogo više mogućnosti "da steknu prijatelje u mejnstrim društvu".

Osim toga, društvo je još uvijek polarizirano koronom. Autoritarne reakcije u vezi s pandemijom pronalaze se ne samo među ljudima koji vjeruju u zavjeru, već i daleko šire. U studiji se navodi: "Zbog protesta protiv preventivnih mjera savezne vlade, narativi zavjere postali su osnova za široku mobilizaciju. Koristili su ih organizovani desničari, ali su također naišli i na naklonost u drugim političkim miljeima."

Slika neprijatelja u vrijeme korone: nevakcinisani

Autoritarne reakcije mogu se naći i među pobornicima preventivnih mjera, posebno vakcinisanja. Oni koji su prekršili ove konvencije, ne samo "nevakcinisani", na sebe bi navukli bijes. Istraživači pozitivno ocjenjuju značajno smanjenje udjela ispitanika sa mentalitetom zavjere: sa 38,4 posto u 2020. na 25 posto u 2022. godini.

Političkim diskursom dominiraju dvije grupe, posebno putem interneta: grupa od 13 posto se protivi vakcinisanju, dok 19 posto ima jaku ogorčenost protiv protivnika vakcinacije.

Reakcije na rat u Ukrajini

Decker i Brähler također primjećuju sličnu fragmentaciju društva u reakcijama na rat u Ukrajini. Nema eksplicitnih zaraćenih strana, odnosno ratnih huškača, "ali pristalice isporuke oružja Ukrajini s jedne strane i simpatizeri Rusije s druge strane također dijele generalno veću sklonost autoritarnoj agresiji".

Prema navodima tima koji je radio studiju, Alternativa za Njemačku (AfD) politički ima najviše koristi od krize – i to nije prvi put. Već 2015. je postala nacionalno-narodna stranka jer je odbacila imigraciju. "Ogorčenost prema migrantima joj je pomogla".

Uloga AfD-a

Ali također treba napomenuti da su AfD ili druge desničarske stranke mogle iskoristiti, manipulirati i instrumentalizirati ljutnje. "A pitanje kada i pod kojim okolnostima ova mržnja prelazi u akciju je vezano za društvene prilike."

Situacija se pogoršala početkom 1990-ih. Na ovo nas podsjeća i aktuelna studija: "U istočnoj i zapadnoj Njemačkoj bilo je masovnih akata nasilja i ubistava migranata, neonacisti su uspostavili samoproglašene 'nacionalno oslobođene zone'." Ovaj razvoj događaja ubrzo nakon ponovnog ujedinjenja Njemačke potaknuo je Olivera Deckera i Elmara Brählera da sprovedu svoje istraživanje.

Od tada su redovno željeli saznati koliko su politički motivi neonacionalsocijalističke ideologije i predrasude prema strancima rasprostranjeni u stanovništvu. Rezultat je bio jasan već u prvoj studiji: ideologija nejednakosti bila je podijeljena u "centru" društva. Konkretno, ksenofobija i šovinizam su "droge za prolaz desnog ekstremizma".

Ali u to vrijeme, na početku milenijuma, otvoreni antisemitizam se takođe nalazio kod više od svakog desetog Nijemca. Na početku češći u zapadnoj Njemačkoj nego u istočnoj Njemačkoj. 20 godina kasnije tim stručnjaka se pita da li "tako istaknut fokus treba staviti na razliku između rezultata iz istočne i zapadne Njemačke"? Odgovor: odluka je donesena "jer brojke pokazuju različite političke stavove u istočnoj i zapadnoj Njemačkoj, čak i više od trideset godina nakon pada Berlinskog zida."

Također se ističe da ovi nalazi nemaju "male veze sa istočnim Nijemcima, ali prije svega sa životnim uslovima u istočnoj Njemačkoj". Visoke vrijednosti za desničarske stavove povezane su s visokom stopom nezaposlenosti, niskim udjelom žena i manjim udjelom ljudi koji traže zaštitu.

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.