Njemačka u malom: Berlin-Reinickendorf

Tko ne pozna Reinickendorf, taj nikad nije bio u Berlinu. A da se taj dio grada ne upozna može se lako dogoditi ako čovjek po njemačkom glavnom gradu putuje automobilom, željeznicom ili biciklom. S druge strane milijuni ljudi iz cijeloga svijeta koji su nakon 1974. došli u Berlin zrakoplovom, sletjeli su u Reinickendorfu. Jer, u toj četvrti na sjeverozapadu Berlina nalazila se zračna luka Tegel koja je prestala s radom u svibnju 2021. godine.

Četvrt suprotnosti: vile i neboderi

U ovoj četvrti živi oko 266.000 ljudi, ima puno šume i vode. Zvuči idilično, na puno mjesta i jeste tako. Ali, Reinickendorf je pun suprotnosti, što se vidi ako se bolje promotri pojedine dijelove. Tu je dio grada Frohnau zasnovan početkom 20. stoljeća s luksuznim vilama u engleskom stilu, ali tu je i Märkisches Viertel, dio nastao 1960-ih godina, u kojem u stambenim neboderima živi više od 40.000 stanovnika na oko tri kvadratna kilometra. Frohnau ima manje od 17.000 stanovnika na dvostruko većoj površini. 

Između tih krajnosti može se susresti sve što se i inače može naći u Njemačkoj: selo Lübars s okolišem uz rijeku i konjušnicama, Tegel s pristaništem za parobrode i bivšom zračnom lukom, Wittenau i Borsigwalde s velikim poslovnim zonama. Reinickendorf, koji je nakon Drugog svjetskog rata pripadao Francuskom sektoru, bio dakle dio Zapadnog Berlina, nije danas homogena četvrt, ni društveno ni gospodarski.

Reinickendorf je već duže reprezentativan

A to se odražava i na izborima. Iznenađuje da je rezultat drugih glasova (dakle glasova koje birači daju nekoj stranci) na saveznim izborima 2017. bio gotovo jednak onom koliko su pojedine stranke osvojile na saveznoj razini. Prosječno odstupanje je iznosilo samo 0,8 posto. Je li to slučajnost ili iza toga postoji neki sustav? Pogled u noviju prošlost pokazuje da je izborni okrug 77, dakle Reinickendorf, i 2013. imao izborne rezultate slične kao i cijela Njemačka. 

Što bi se moglo skrivati iza statističkih podataka i bi li se taj fenomen mogao preciznije objasniti još je potpuno neistraženo. Možda je to samo slučajni hir skupine od 182.000 žena i muškaraca koji su izašli na izbore. To je istina samo 0,3 posto svih ljudi s pravom glasa u Njemačkoj, ali izgleda da su oni reprezentativni za Njemačku.

Gdje su utvrde CDU-a, SPD-a, AfD-a

To bi moglo biti objašnjenje. Stanovništvo Reinickendorfa obuhvaća čitav spektar njemačkoga društva: dobro obrazovane koji puno zarađuju, široki srednji sloj, brojne umirovljenike i primatelje socijalne pomoći. Ali, u pojedinim dijelovima su razlike ipak velike. U dobrostojećem Frohnauu su kršćanski demokrati 2017. osvojili na nekim biralištima do 45 posto glasova, dok je desno-populistički AfD u četvrti Märkisches Viertel na dva birališta osvojio oko 25 posto glasova.

Ponegdje su i socijaldemokrati osvojili preko 30 posto. Takve razlike se mogu objasniti različitošću slojeva društva. Berlin-Reinickendorf je po svemu sudeći Njemačka u malom. Iduće nedjelje (26. 9.) će se pokazati hoće li Reinickendorf sačuvati taj status. Tada će 60,4 milijuna birača u 299 podjednako velikih izbornih okruga odlučiti koje stranke će i u kojem omjeru ući u njemački parlament Bundestag. Bit će izabrano vjerojatno više od 700 zastupnica i zastupnika, a oni će onda odlučiti tko će naslijediti saveznu kancelarku Angelu Merkel koja više ne kandidira.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu