Njemačka raspravlja o "Lex Facebook"

"Koliko toga moramo izdržati kao čitavo društvo da bi omogućili slobodu mišljenja?" Berhard Rohleder, poslovođa interesne zajednice IT sektora Bitkom, postavlja ovo pitanje s obzirom na ono što se događa na socijalnim mrežama. Zbog toga je i vlada izradila prijedlog zakona o kaznenoj odgovornosti na socijalnim mrežama - popularno već zvan "Lex Facebook" o kojem će ovog ponedjeljka (19.6.) raspravljati pravno povjerenstvo njemačkog parlamenta.

Jer taj zakon se nipošto ne čini idealnim. Njemački ministar pravosuđa Heiko Maas (SPD) želi ovim zakonima sve socijalne mreže prisiliti na odgovorniji odnos prema "kriminalnim djelima mržnje i ostalim krivičnim djelima", kao što je namjerno širenje netočnih informacija - fake news. Prijedlogom se sama mreža sili u roku od 24 sata obrisati prijavljeni sadržaj koji predstavlja očito kazneno djelo. Za druge sporne sadržaje im se daje rok od sedam dana. Sama mreža mora odlučiti, što mora biti obrisano. Ako to ne učini, predviđene su doista drakonske kazne: do pet milijuna eura globe, kod ponovljenog djela i do 50 milijuna. Osim toga se obavezuju uvesti "djelotvorni postupak žalbe" i obavezno imati sugovornika unutar Njemačke.

Ako to propisuje čak i Njemačka...

Naravno da je otpor odgovornih u velikim socijalnim mrežama velik, jer ugrožava i njihov poslovni model da "baš svatko" može sudjelovati u mreži. A mnogo korisnika se naravno odražava i na njihove prihode od reklame.  

No i strukovna udruga digitalne tehnologije Bitkom nije baš sigurna kako tu razlučiti što je loše, a što je dobro. Prema pravnoj studiji koju je dala izraditi, stručnjaci upozoravaju kako "niti kriminalni iskazi mržnje niti lažne informacije nisu krivično-pravni pojmovi po sebi. Mnogo prije opisuju fenomene u okviru disocijalne, ali djelomice ipak i komunikacije koja nije kažnjiva."

Još je veći problem popis prijedloga zakona koji opisuje "druge kažnjive sadržaje": među dvadesetak takvih nedjela se navodi i "omalovažavanje države, njenih simbola ili predsjednika". A ako tako nešto piše i jedna demokratska Njemačka, upozorava Frank Uberall iz Njemačkog društva novinara, to će tek biti argument drugim, manje demokratskim državama da uvedu zabranu bilo kakve kritike tamošnje politike.

Angažirani pravnici Bitkoma upozoravaju kako bi se socijalne mreže lako mogle upustiti u Overblocking, brisanje svega i svačega da bi u svakom slučaju izbjegle globu. U svakom slučaju i drugi stručnjaci misle da će to dovesti do straha bili što napisati i sudjelovati u socijalnoj mreži.

Gdje onda ostaje sloboda mišljenja i izražavanja?

Prijedlog zakona se napada i iz redova političara, prije svega jer se time zapravo privatnom poduzeću - odgovornima i vlasnicima socijalnih mreža, daje pravo da odlučuje o slobodi mišljenja. Te kritike se čuju i iz redova vladajućih kršćanskih demokrata, makar Arnold Vaatz prije svega to koristi kao napad na ministra Maasa iz koalicijskog partnera SPD-a koji "opet nije napravio zanatski čisti posao i predstavio nezreli prijedlog zakona."

Čak je i populistički AfD najavio tužbu pred Ustavnim sudom ako ovakav zakon prođe jer smatra da ograničava slobodu mišljenja i izražavanja. Kritike se čuju i iz Gornjeg doma njemačkog parlamenta, od povjerenika UN-a za slobodu mišljenja, a i povjerenica EU za pitanja antisemitizma Katharina von Schnurbein podsjeća kako je na razini EU već donesena drugačija, ali mnogo bolja smjernica u borbi protiv takvih nepravilnosti u socijalnim mrežama.

Takozvanim Code of Conduct se mreže obavezuju provjeriti sporne napise i 24 sata od trenutka žalbe, obrisati ih ako je potrebno. Više od tridesetak nevladinih organizacija provjerava da li se poštuje taj sporazum. I europska povjerenica za pravosuđe Vera Jourova ukazuje kako se već tako unaprijedila suradnja i kako su socijalne mreže mnogo aktivnije u brisanju neželjenih sadržaja.

Gornji dom, Bundesrat upozorava i kako je stvar policije i sudova odlučivati o kršenjima zakona, svugdje pa tako i u socijalnim mrežama. Osim toga tu im nedostaje neko mjesto za prigovore gdje bi se moglo osporiti brisanje koje se smatra neopravdanim. Povjerenik UN-a za ljudska prava David Kaye poziva njemačku vladu da provjeri, da li ovaj zakon možda ograničava temeljno pravo na slobodu mišljenja i pravo na privatnost. Isto tako, on ne vjeruje da same socijalne mreže mogu na pravi način prosuditi sadržaj neke poruke. To neminovno dovodi do "cenzure za svaki slučaj", što krši međunarodno pravo.

Vrijeme odmiče

Ovog ponedjeljka će parlamentarno povjerenstvo za pravosuđe saslušati stručnjake o ovom prijedlogu zakona, a predsjednica povjerenstva Renate Künast (Zeleni) svojim mišljenjem o prijedlogu jasno daje do znanja da želi promjene: "To su sve komadići svega i svačega, golemi kaos." I Ministarstvo pravosuđa je navodno već izradilo novi, ublaženi prijedlog zakona: nije izvjesno što je promijenjeno kod najvažnijeg, dakle što bi se trebalo zabraniti, ali su ublažene sankcije, odnosno rokovi i globe.

Zapravo obje stranke vladajuće koalicije žele takav zakon usvojiti već u ovom sazivu parlamenta, ali vrijeme im istječe. Vlada je o prijedlogu odlučila u travnju, prvo čitanje je bilo u svibnju, prihvaćen bi trebao biti u lipnju. Predsjednik kluba zastupnika CDU-a, Volker Kauder smatra kako su dosadašnje mjere i način kojima su se brisali neželjeni prilozi bili "apsolutno nezadovoljavajući" i kako je nužno potreban konkretan zakon da bi se okončalo to stanje u socijalnim mrežama.

Ali ako i u ovoj raspravi pred Povjerenstvom za pravosuđe bude previše problema, taj će prijedlog zakona lako završiti u smeću. Jer ako do kraja lipnja ne dođe do boljeg prijedloga, više neće biti zasjedanja Bundestaga prije ljetne stanke - i pred izbore u rujnu. Neki kritičari misle da bi tako bilo bolje.