Njemačka profitira od zemalja ubrzanog razvoja

Banka „HSBC Trinkaus“ postoji već 229 godina i najstarija je privatna banka u Njemačkoj. Zajedno sa britanskim istraživačkim institutom „Oksford ekonomija“, ona redovno analizira trgovinske odnose 180 zemalja i ispituje 5.500 izvoznika, uvoznika i trgovaca iz 23 zemlje. Zaključak najnovijeg izvještaja glasi: uprkos aktuelnim turbulencijama na tržištima zemalja ubrzanog razvoja, ona ostaju najinteresantnija za njemačku privredu.

„U mnogim zemljama u ubrzanom razvoju sa 1,5 do 4 milijarde ljudi mi vidimo dugoročan ekonomski polet, pomalo kao nakon Drugog svjetskog rata kod nas“, kaže Martin Feter Dic iz diseldorfske „HSBC Trinkaus“. Taj polet mogao bi da potraje decenijama, naravno uz skokove i šokove. Ipak, dugoročno, trend se nastavlja nesmanjenom žestinom.

Povećava se srednja klasa

„Uzrok tome je poboljšan pristup obrazovanju, ali i moderna komunikacija: oni prosto vide kako mi dobro živimo u zapadnim zemljama . Sada svi oni rade veoma naporno, kao i naši roditelji, kako bi postigli to isto“, kaže Dic za DW.

Srednja klasa u tim zemljama raste, a sa njom i potražnja, kako za robom za konzumiranje tako i onom za investiranje. Od toga naročito profitiraju njemački izvoznici. Trgovina proizvodima visoke tehnologije će do 2030, na godišnjem nivou, za devet odsto biti veća od stope ukupnog izvoza. To je odlična prilika za njemačke firme, kojima je tehnologija jaka strana, navodi se u studiji.

Evropa je i dalje važna

Međutim, za trećinu od 300 anketiranih u Njemačkoj, u narednih šest mjeseci Evropa ostaje najvažniji ekonomski region. Kao i ranije, 60 odsto njemačkog izvoza ide u Evropu Zašto bi njemačka preduzeća srednje veličine išla na rizična tržišta zemalja u ubrzanom razvoju, ako svoje proizvode mogu povoljno da prodaju na svom kućnom pragu, u Evropi? Dic se s tim ne slaže: „Prvo, tržišta u Evropi su relativno zasićena. Drugo, mi u Evropi smo u krizi, a za firmu koja hoće da raste dobro je da se brine i o regionima sa dinamičnim rastom.“

Tako se dešava da 40 odsto njemačkih firmi koje su učestvovale u anketi na tržištima zemalja ubrzanog razvoja vidi najveće mogućnosti za rast svog poslovanja. Za rast u daljini, međutim, firme moraju da prevaziđu neke prepreke: 40 odsto ispitanika kažu da je najveći problem nestabilnost stranih valuta. Pored toga, za trgovinu sa zemljama van Evropske unije prepreku predstavljaju i razni propisi i zakoni.

Haj-tek – motor rasta

Sada, a i na duge staze, njemačka privreda je dobro pozicionirana: „Visoka ulaganja u istraživanje i razvoj, gotovo tri odsto bruto domaćeg proizvoda, relativno visoka produktivnost i inovativna poslovna kultura, daju dobar okvir za preduzeća u Nemačkoj.“

Zemlje ubrzanog razvoja u Aziji u posljednjih nekoliko godina su se razvile u ključne igrače na globalnom tržištu haj-tek proizvoda. Kina je u međuvremenu prestigla Sjedinjene Države, Japan i Njemačku – do prije 13 godina vodeće nacije – i sa udjelom od preko 36 odsto, postala najveći svjetski izvoznik robe visoke tehnologije. Međutim, to ne mora da znači da u Kini čuče najveći pronalazači. „Mi koristimo neka tržišta odnosno zemlje u razvoju kao produžene pogone“, kaže Dic. „Na primjer, 'Fokskon' pravi pametne telefone za 'Epl', ali samo da bi se smanjili troškovi proizvodnje. Djelimičan transfer znanja je s tim zaista povezan, ali to ne znači da su te zemlje u stanju da same razviju ovakav proizvod.“

Međutim, ta globalna podjela rada može da se promijeni, smatraju u HSBC. Ulaganja u istraživanje i razvoj u zemljama u ubrzanom razvoju su u stalnom porastu i uskoro će dostići nivo zapadnih industrijskih zemalja, čija su opet ulaganja praktično ostala ista u proteklih 20 godina – isključujući tu Južnu Koreju, Japan i Njemačku. Zahvaljujući toj investiciji i visoko-kvalifikovanoj radnoj snazi, Njemačka će uspjeti da zadrži svoju poziciju u izvozu proizvoda visoke tehnologije.